Kada početi sa učenjem stranog jezika? Bilingvalna porodica

Kada Početi sa Učenjem Stranog Jezika

Sadržaj

Kada početi sa učenjem stranog jezika? Roditelji se često pitaju, kada je pravo vreme da njihovo dete počne da uči strani jezik. Posebne nedoumice imaju roditelji u bilingvalnom okruženju ili bilingvalni roditelji.

Mame i tate, u najvećem broju priželjkuju, da na nekoj plaži na Siciliji pijuckaju neki koktel, dok njihov sin  tečno razgovara na italijanskom  sa lokalnom decom… Ili, da povedemo čerku u razgledanje Pariza, a da  ona bez ijedne prepreke čita francusku dnevnu štampu i naručuje slatki francuski doručak, sa sve tamošnjim akcentom….Šta kažete? O engleskom jeziku, i da ne govorimo…

Kada je pravo vreme?

Ako vam je baš tako nešto na umu, onda se sigurno pitate kada bi zapravo bilo istinski pravo vreme da vaša deca počnu da uče strane jezike. Da li odmah kada progovore, ili pak kada dobro savladaju maternji jezik? Hm, večita dilema… Hajde da vidimo šta sve nauka i teoretičari misle o tome, i šta nam s druge strane praksa savetuje.

Ono u čemu se većina istraživača slaže jeste nepobitna činjenica da deca treba da počnu sa učenjem stranog jezika pre šeste, odnosno sedme godine života, jer će tada imati veće šanse da isti govore kao izvorni govornici, nego oni koji to nisu počeli pre sedme godine života.

Deca koja govore više jezika takođe imaju razvijenije veštine poput analiticke sposobnosti, formiranja principa i ideja, kognitivne fleksibilnosti i dr. Drugim rečima, deca koja su ranije počela da uče jedan  strani jezik, lakše usvajaju gradivo i iz ostalih predmeta, a još lakše uče i druge dolazeće strane jezike.

Kada početi sa učenjem stranog jezika? Bilingvalna porodica - Kada Poceti sa Ucenjem Stranog Jezika 2

Kada početi sa učenjem stranog jezika – Stav “prve tri godine”

Novija istraživanja po pitanju učenja stranih jezika podržavaju teorije o vrlo ranim počecima. Smatraju da su najproduktivnije godine za učenje stranog jezika upravo prve tri godine detetovog života. Ove teorije smatraju da su prve tri godine života od velike važnosti za formiranje stavova, razmišljanja i opšteg učenja. Prema istim, učenje stranog jezika nije ništa teže od učenja maternjeg jezika.

Zvuči vam preterano? Možda.  Ali ako uzmemo u obzir da je ljudski mozak jedna divna stvar i da od trenutka kada ugledamo ovaj svet, o njemu učimo na šest različitih načina : GLEDAJ, OKUSI, POMIRIŠI, DODIRNI, URADI, zašto onda ne bismo i taj drugi jezik naučili na isti način kao i prvi?

Maternji jezik deca uče oponašajući svoje modele, roditelje, stoga zaključujemo da se i drugi strani jezik uči na isti način, a ako je to istina, zašto bismo onda govorili da je taj rani period za učenje stranog jezika pretenciozan? Naravno  da nije isključeno da će dete možda biti i zbunjeno učenjem dva jezika istovremeno, ali da li ste videli da je neko dete iz bilingvalne porodice ostalo i zbunjena osoba. Ili možda dete koje je otišlo sticajem okolnosti, ili preseljenja roditelja u zemlju drugačijeg govornog područja. Da li su i ta deca koja su išla u internacionalne vrtiće ostala zbunjena? Ne, nisu.

Kada Početi sa Učenjem Stranog Jezika

Učenje stranog jezika kroz igru

Važna je igra! Ono što je najvažnije istaći u ovoj ranoj fazi učenja stranih jezika, jesu metode koje se u samom procesu primenjuju.  Ukoliko se roditelji odluče na ovakav korak, važno je da obrate pažnju da njihovo dete ima adekvatan pristup predavača, da se učenje odvija u malim grupama, kako bi se ispoštovala mera pažnje i usvajanja svakog deteta. Većina škola koja pruža šansu učenja stranih jezika deci do 3 godine čak ima i opcije učenja uz prisustvo jednog od roditelja. Pa tako mame igraju, pevaju, i imitiraju nastavnika, njegovu lutku, ili neke likove iz video sadržaja koji su uključeni u sam proces učenja, a njihova deca sve to imitiraju.  Sve se to pretvori u jednu lepu zabavu za roditelje i decu, a krajnji bilans ubraja i naučene segmente novog jezika.

Ko se konfrontrira i zašto?

Sa afirmativnim teorijama učenja stranih jezika u ranom uzrastu (do 3 godine) najčešće se konfrontiraju logopedi, što potkrepljuju brojnim argumentima, pa je preporučljivo da ukoliko ste u nedoumici, potražite i njihovo mišljenje, naročito iz razloga što je razvoj samog govora proces koji treba posmatrati individualno. Opet, često se dešava da deca koja imaju problema u izgovaranju slova svog maternjeg jezika prilikom izgovora reči na stranom jeziku taj isti problem nemaju. Na ovaj način kod deteta se popravlja problem u izgovaranju slova kao što je r, č, ć i drugih. S duge strane, praksa je pokazala i da se učenje stranih jezika u periodu od 3. godine podjednako dobro kotira u krajnjem bilansu ovladavanja stranim jezicima.

Iz ličnog iskustva i iskustva svojih kolega, mogu da potvrdim da su deca u ovom periodu dostigla kompletnu zrelost (u 90%  slučajeva)  po pitanju zainteresovanosti i učenja, a zbog prisustva takmičarskog duha, radoznalosti, druženja i vedrog dečjeg duha, rezulatati ove dece budu neizostavno fantastični.  Njih nije teško privoleti na igru, pesmu, crtanje,  bojenje i sve druge aktivnosti koje se u tom uzrastu odvijaju i van učenja stranih jezika.

Kada Početi sa Učenjem Stranog Jezika

Škole stranih jezika kao igraonice!

Deca u školi stranih jezika svoj čas doživljavaju kao odlazak u igraonicu, s tim što ova igraonica ima edukativni karakter. Dokle god se igraju deca će biti zadovoljna i dovoljno motivisana da u tim igrama koriste strani jezik. Dešava se da igre u kojima učestvuju na časovima prenose i u kućni ambijent igrajući se bratom, sestrom ili drugarom na isti način kao što se ono igra na času.

Samim tim što dete ne shvata da se u učionici ne samo igra, već da uči strani jezik,  kod deteta se ne stvara osećaj moranja, osećaj pritiska, prisile da uči. Ono u ovom načinu učenja vidi samo zabavu i zadovoljstvo. Njegovo pojam o stranom jeziku je drugačiji nego kod odraslih, jer ono u potpunosti uživa u ovoj aktivnosti bez ikakvog stresa. Ono nema nikakav drugi cilj nego da mu bude lepo, da se izigra i dobije neku nagradu ili pohvalu. Tek kada odraste moći će da shvati zašto je škola koju je pohađao bila bitna i koliko mu sada znači.

Usvajanje dva jezika istovremeno?

Dete koje uči strani jezik, na primer engleski, naredne godine bez problema može da počne i sa učenjem drugog stranog jezika. Oni nemaju problema sa usvajanjem dva jezika istovremeno. Mešanje stranih jezika na časovima je veoma retko, čak učenje drugog jezika bude jos brže i jednostavnije.

Roditelji se retko kad usuđuju da dete upišu na kurs još jednog stranog jezika, jer se plaše da će ga preopteretiti i da dete neće onda usvojiti ni jedan jezik na ispravan način. Ipak, dete će kako u jednom, tako i drugom jeziku biti uspešno, a njegovo znanje podjednako.

Bilingvalno okruženje i bilingvalna  porodica

Da se osvrnemo sada i na bilingvalno okruženje i porodicu. Postoje različite definicije i mnoge klasifikacije dvojezičnosti, ali, najkraće rečeno, dvojezična deca, ili bililngvali, su ona deca koja usvajaju dva jezika paralelno od samog rođenja (slučajevi kada roditelji pripadaju različitim jezičkim područjima, ili kada su porodice migrirale u druge države) ili jedan jezik kao prvi a drugi jezik već nakon godinu, ili dve po rođenju. Stoga bilingvalizam delimo najčešče na rani i kasni, rani kada dete usvoji oba jezika do 4.godine, a kasni, kada do 4. Usvoji jedan, a onda i drugi jezik.

Razvoj jezika dece koja usvajaju dva jezika ima mnogo prednosti, ali može imati i teškoća u poređenju sa decom koja usvajaju samo jedan. Zbog toga je potrebno posvetiti mnogo vremena detetu i pažljivo pratiti razvoj njegovog govora.

Deca koja tokom odrastanja slušaju dva jezika u svojoj bliskoj okolini imaju veći IQ od dece koja su okružena samo jednim. Naučna istraživanja su dokazala da se slušanjem i korišćenjem dva jezika povećava broj sinapsi. Sinapse su veze između nervnih ćelija u mozgu koje su zadužene za prenošenje impulsa. Povećanjem broja sinapsi povećava se i protok informacija. Broj sinapsi je u direktnoj vezi sa inteligencijom, a pošto ih dvojezična deca imaju više oni su u stanju da formiraju veću inteligenciju u odnosu na očekivanu.

Dvojezična deca su u stanju da isključe zvukove oko sebe

Razlog leži u boljoj povezanosti sinapsi i njihovom sinhronizovanom radu. Takva deca postižu veću koncentraciju jer ih ne remete zvukovi i slike iz okruženja. Rešavanje problemskih zadataka je za ovu decu veoma lako jer su naučili da pažnju usmere na suprotstavljene mentalne procese (kao što su dva različita jezika). Tu veštinu su u stanju da prenesu i na druge zadatke pa neretko dvojezična deca postaju vrsni matematičari.

Kada Početi sa Učenjem Stranog Jezika

Kako se uče dva jezika?

Postoje različite teorije kako dete najbolje “učiti” da istovremeno koristi dva jezika. Mnogi se slažu da će dete koje je istovremeno izloženo dvama jezicima u ranoj životnoj dobi prirodno naučiti, ili se koristiti sa oba jezika. Takođe, za očekivati je da će deca prolaziti kroz periode mešanja oba jezika, pozajmljivanja rečnika (reči) iz drugog jezika kako bi izrazili neke svoje ideje, a ponekad će se to dogoditi i u istoj rečenici.  Ili, dok jedan jezik detetu može biti manje značajan i kao takvog dete će ga koristiti za prenos informacija o raznim događajima vezanim za njegovu kuću i porodicu, drugi jezik pak, može biti više formalan i kao takvog dete će ga koristiti u svojoj komunikaciji izvan kuće. Uz sve to, ipak, javljaće se periodi kada će jedan jezik biti upotrijebljen  češće nego drugi. Deca ne moraju biti podjednako vešta u oba jezika. Dok jedan od njih bolje upotrebljavaju, drugi možda bolje razumeju, odnosno dok su u jednom aktivni govornici, u drugom su pasivni.

Mešanje tih jezika biće manje, ukoliko dete jedan jezik uči stalnim razgovorom s majkom, a drugi isključivo s ocem. Ili takođe, ako dete uči oba jezika istovremeno i u što ranijem periodu života. Ukoliko mu se drugi jezik “predstavi” u kasnijoj predškolskoj dobi, u vreme kada je dete već usvojilo prvi jezik mogu nastati ozbiljniji problemi.

Neki i veruju da ukoliko se drugi jezik “predstavi” detetu u vreme dok prvi jezik nije potpuno usvojen, tj. u vreme dok dete nije njime potpuno ovladalo, razvoj tog prvog jezika može biti usporen,  pa čak i regresivan. Drugi su pak, mišljenja da će nivo veština u drugom jeziku doseći eventualno isti nivo kao i prvog.

Osnovna baza na maternjem jeziku

Ako je moguće, možda bi bilo najbolje, da dete istovremeno ne počinje sa usvajanjem  dva jezika, već mu treba omogućiti da najpre stvori bazu govora na osnovnom, materinjem jeziku. Praćenjem razvoja njegovog govora na materinjem jeziku omogućiće nam da odredimo vreme pogodno za uvođenje drugog jezika. Poželjna bi bila i situacijska razdvojenost ta dva jezika – dete bi se jednim jezikom sporazumijevalo s određenim ljudima i u određenim situacijama, a isto pravilo bi važilo i za drugi jezik. Na taj način izbeći će se mogućnost zbrke, koju može izazvati istovremeno usvajanje dva jezika.

Šta kod dece koja imaju teškoće u razvoju govora?

Ako dete koje živi u dvojezičnoj situaciji pokazuje teškoće u razvoju govora, trebalo bi rešiti problem dvojezičnosti, odlučiti se samo za jedan jezik i to najčešće onaj na kojem će se dete školovati.

Takvim se detetom govorno treba mnogo baviti, razgovarati s njim, čitati mu i prepričavati razne priče,  pitanjima proveravati da li je dete razumelo što mu govorimo. Naše obraćanje njemu treba pojednostaviti, koristeći kraće rečenice, poznate reči i izbegavati pretrpavati ga bujicama njemu nepoznatih izraza. Iskazi trebaju biti prilagođeni njegovim govornim mogućnostima. Zapravo, jednostavnost našeg govora upravo će zavisiti o njegovom (ako je njegov govor slabije razvijen, i naš će govor biti jednostavniji). Poželjno je uključivanje takvog deteta u vrtić, gde će ono imati više posticaja na razgovor sa vaspitačima i sa drugom decom.

Kod dece kod koje govor jače zaosta je za govorom njihovih vršnjaka, pa to ukazuje na vidljiv govorni poremećaj, neće biti dovoljna samo pojačana govorna stimulacija kod kuće ili u vrtiću, već takvo dete treba blagovremeno uključiti u logopedsku terapiju.

avatar
Dipl. filolog, novinar i marketing menadžer. Autor instagram naloga Dečije sobe.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Oktal - Multimam Jan24 Side
Esensa Propomint
Gasimenti
Esensa DevitinD3k1
Femibion
Femibion 2
Femibion 1 i 2
Femibion 1 i 2
Femibion
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Najnoviji članci

Povećan holesterol u trudnoći – 3 strategije za zdrav nivo holesterola

Snovi u trudnoći – 10 uobičajenih snova i šta oni znače

Pucanje međice na porođaju – 4 vrste vaginalnih rascepa

Šta očekivati od vaših kovrdža tokom trudnoće

Sisanje palca – kako odvići dete?

Preporučujemo vam...

Mnoge roditelje brine sisanje palca ali i duža upotreba cucle varalice. Međutim,  sisanje cucle, kao i sisanje palca su deo razvoja i neizbežna stavka kod mnogih mališana. Kako da razumemo...

Propomint sprejevi za grlo za decu i odrasle je tu, da budete bez bola u grlu na prirodan način. Propolis je jednostavno prirodno rešenje koje pomaže u prevenciji ali i...

Veliki kašalj, hripavac ili magareći kašalj, pertusis ili „bolest 100 dana“ je veoma zarazna bolest. Ovu opasnu bolest uzrokuje bakterija Bordettela pertusis (BP). Veliki kašalj ili pertusis može da izazove...

Razvoj šestogodišnjaka je specifičan a svet šestogodišnjka dobija nove obrise i značenja. Ovo je period kada se veoma mnogo toga menja u dečijem razvoju. Menja se način, kako razmišljaju i...