Krvna slika dece je pokazatelj zdravlja

krvna slika dece

Sadržaj

Krvna slika dece je pokazatelj zdravlja. Kada se radi krvna slika deci, kako se vadi krv maloj deci, šta sve „pokazuje“ krvna slika?

Krvna slika dece
Prva krvna slika sa 6 meseci.

Krvna slika pokazatelj zdravlja deteta

Krvna slika je najčešća analiza u pedijatriji, jer daje vrlo korisne informacije o zdravlju deteta i rešava dileme kada postoji sumnja na određenu bolest. Mališanima se krvna slika radi na sistematskim pregledima kako bi se proverilo opšte stanje organizma. Takođe da li treba nešto korigovati u detetovoj ishrani, radi praćenja rasta i razvoja deteta. Ali i kada je dete bolesno, ili se sumnja na neko oboljenje, obično da bi se procenilo da li se radi o virusnoj ili bakterijskoj infekciji.

Koliko često se radi krvna slika dece?

Prva krvna slika bebe obično se radi oko šestog meseca života, kako bi se proverilo da li je dete anemično. Ovo je period „fiziološke“ anemije; od rođenja rezerve gvožđa se postepeno prazne i u ovom uzrastu vrednosti hemoglobina obično su dosta niske. Krvna slika u 6.mesecu spada u standardni pregled i ne bi trebalo da brinete kada je pedijatar zatraži.  Kod neke dece prva krvna slika radi se i ranije, u uzrastu 3-4meseca. To su deca kod kojih se može očekivati ranije ispoljavanje anemije, kod prevremeno rođene dece, blizanaca, dece majki koje su imale izraženu anemiju tokom trudnoće…

Krvna slika dece
Krvna slika dece je pokazatelj zdravlja.

Krvna slika se uobičajeno radi jednom godišnje, kada se rade redovni sistematski pregledi. To ne znači da će pedijatar na svakom sistematskom pregledu tražiti krvnu sliku, ukoliko je dete zdravo. Druga grupa razloga (indikacija) za uzimanje krvne slike kod dece su bolesti ili sumnje na oboljenja, gde nam krvna slika pomaže u uspostavljnju dijagnoze. Naravno, ona se ne uzima detetu uvek kada je bolesno, već samo kada lekar proceni da mu je ona od koristi u pronalaženju uzroka bolesti.

Kako se vadi krv maloj deci?

Za laboratorijske analize koristi se venska ili kapilarna krv. Srećom, za krvnu sliku dovoljna je kapilarna krv, pa nije potrebno „bosti“ venu bebi ili malom detetu (veština kojom vladaju samo iskusni zdravstveni radnici). Zahvaljujući savremenim aparatima koji određuju biohemijske analize iz veoma malog uzorka krvi, kapilarna krv može poslužiti i za druge potrebne analize. Često se kod deteta koje je bolesno, uz krvnu sliku određuje i CRP, koji se takođe može odraditi iz kapilarne krvi.

Uzorak kapilarne krvi uzima se iz prstića ili iz pete, kod malih beba. Iako je praksa često drugačija, naročito u privatnim laboratorijama, zvanična preporuka Svetske zdravstvene organizacije je da se deci do 6 meseci starosti, ili težine od 10 kg (oko 12 meseci starosti)  uzorak kapilarne krvi uzima iz pete. Kod malih beba teško je iz prstića „nacediti“ dovoljno krvi. Uzimanje uzorka iz pete ne preporučuje se ako je dete već prohodalo, jer koža može biti zadebljana.

Krvna slika dece
Osim sistematskih pregleda krvna slika se radi i kada dete ima neku infekciju – virusnu ili bakterijsku.

Da li vađenje krvi boli?

Za „bockanje“ pete ili prstića treba koristiti isključivo automatske lancete, prilagođene uzrastu deteta. Tako je procedura manje bolna, a smanjuje se i rizik od neke komplikacije (iako su one inače vrlo retke). Naravno da boli, samo beba ne ume to da nam kaže, već reaguje plačem, kao i mala deca. Nekim postupcima može se umanjiti bol i neprijatnost prilikom vađenja krvi kod beba; jedna od preporučenih metoda je da beba sisa.

Šta sve „pokazuje“ krvna slika?

Krvna slika ili hematološki nalaz nam daje podatke o ukupnom broju i kvalitetu krvnih ćelija, te njihovom odnosu. Iz nalaza krvne slike možemo da vidimo prisustvo: anemije, infekcije (bakterijske ili virusne), alergije, parazitarnih oboljenja, trovanja toksinima…

Krvna slika pruža uvid u sve tri krvne loze: crvenu, koju čine eritrociti (crvena krvna zrnca),  belu, koju čine različite podvrste leukocita i trombocite (krvne pločice, koje učestvuju u zgrušavanju krvi- koagulaciji).

Savremeni aparati za analizu krvne slike određuju brojne parametre, tako da rutinska krvna slika ima bezbroj pokazatelja, koje treba dobro poznavati i tumačiti.  Ne dobija se samo vrednost hemoglobina i crvenih krvnih zrnaca, već i brojni drugi parametri (MCV, MCHC, RDW i drugi), koji pomažu da se stekne kompletan uvid u crvenu krvnu lozu, nedostatak gvožđa ili drugi uzrok anemije, kao i funkciju kostne srži („fabrike“ za proizvodnju krvnih ćelija).

Krvna slika dece
Boravak na čistom vazduhu a naročito na planini daće i bolje rezultate krvne slike.

Šta je još važno kod krvne slike?

Osim broja leukocita, važan je i odnos pojedinih podvrsta, naročito ako je ukupan broj smanjen ili povećan iznad normalnih vrednosti. Leukocitarna formula pokazuje odnos među različitim podvrstama belih krvnih zrnaca. Tako se lekar može orijentisati u pogledu razlikovanja različitih infekcija, ali se mogu naslutiti i neke retke, ali potencijalno opasne hematološke bolesti. Roditelji ne treba da se bave detaljima leukocitarne formule, jer se radi o složenoj grupi poremećaja koje ipak treba prepustiti pedijatru.

Poremećaj broja trombocita mnogo je ređi. Kod ozbiljnih infekcija, i virusnih i bakterijskih, može doći do izmene i vrednosti trombocita, što lekaru može da posluži za procenu težine bolesti i daljih mera koje je neophodno reduzeti. Nekada su niske vrednosti „tehnički“ problem i tada se preporučuje da se krvna slika ponovi.

Koje su referentne  vrednosti krvne slike dece?

Referentne vrednosti (raniji termin normalne vrednosti) krvne slike su unapred određeni rasponi koncentracija svakog parametra posebno i to zavisno od pola i uzrasta pacijenta kao i od korišćenih reagenasa i aparata na kojima se rade te analize. One zavise i od načina uzimanja uzorka krv: da li je u pitanju kapilarna ili venska krv. Svaka laboratorija je obavezna da naznači referentne vrednosti u zavisnosti od reagenasa i aparata koje koristi.

Referentne vrednosti kod dece zavise od njihovog uzrasta. Tu razlikujemo četiri doba deteta: novorođenčad, dete do 2 godine, 2-5 godina i 5-13 godina. Nakon toga referentne vrednosti krvne slike su kao kod odraslih osoba i zavise od pola.

Tumačenje krvne slike

Sve nam ovo pokazuje da je za tumačenje krvne slike, kao i drugih laboratorijskih analiza, potrebno znanje i iskustvo. Zato roditelji nikada ne treba da analiziraju detetovu krvnu sliku bez pomoći lekara, jer se može učiniti da nešto što je sasvim u redu nije u referentnim vrednostima.

avatar
Dugogodišnji šef Neonatološkog odeljenja u Bolnici za ginekologiju i akušerstvo KBC „Zvezdara“. Član je Republičke komisije za podršku dojenja, porodične i razvojne nege novorođenčeta.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Oktal - Multimam Jan24 Side
Esensa DevitinD3k1
Esensa Propomint
Gasimenti
Femibion
Femibion
Femibion 1 i 2
Femibion 2
Femibion 1 i 2
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Najnoviji članci

Povećan holesterol u trudnoći – 3 strategije za zdrav nivo holesterola

Snovi u trudnoći – 10 uobičajenih snova i šta oni znače

Pucanje međice na porođaju – 4 vrste vaginalnih rascepa

Šta očekivati od vaših kovrdža tokom trudnoće

Sisanje palca – kako odvići dete?

Preporučujemo vam...

Mnoge roditelje brine sisanje palca ali i duža upotreba cucle varalice. Međutim,  sisanje cucle, kao i sisanje palca su deo razvoja i neizbežna stavka kod mnogih mališana. Kako da razumemo...

Propomint sprejevi za grlo za decu i odrasle je tu, da budete bez bola u grlu na prirodan način. Propolis je jednostavno prirodno rešenje koje pomaže u prevenciji ali i...

Veliki kašalj, hripavac ili magareći kašalj, pertusis ili „bolest 100 dana“ je veoma zarazna bolest. Ovu opasnu bolest uzrokuje bakterija Bordettela pertusis (BP). Veliki kašalj ili pertusis može da izazove...

Razvoj šestogodišnjaka je specifičan a svet šestogodišnjka dobija nove obrise i značenja. Ovo je period kada se veoma mnogo toga menja u dečijem razvoju. Menja se način, kako razmišljaju i...