Potrebe za Mineralnim Materijama u Periodu Dojenja

Potrebe za Mineralnim Materijama u Periodu Dojenja

Sadržaj

Da li su potrebe za mineralnim materijama u periodu dojenja  povećane? Da, zbog povećanih potreba za skoro svim nutrijentima u periodu dok mama doji,  savetuje se povećan unos nutrijenata kroz balansiranu ishranu ili putem suplemenata. Tako ćemo zaštititi odojčad i majke od nutritivnih deficita. Jedinstveni sastav majčinog mleka koji pruža i nutritivn i imunološku komponentu opravdava promociju dojenja kao idealne ishrane za odojčad.

Potrebe za Mineralnim Materijama u Periodu Dojenja

Potrebe za mineralnim materijama u periodu dojenja su povećane

U poređenju sa vitaminima, koncentracije mineralnih materija u majčinom mleko ne koreliraju sa njihovim unosom putem hrane od strane majki, izuzev za gvožđe, jod i selen. Jod, gvožđe, bakar, magnezijum i cink imaju visoku bioraspoloživost u majčinom mleku.

Gvožđe u periodu dojenja

Suplementacija gvožđem se često preporučuje kako bi se nadoknadio gubitak usled gubitka krvi u toku porođaja. Međutim, većina majki koje usključivo doje svoju decu  uglavnom imaju amonereju u toku najmanje 6 meseci i na taj način ne dolazi do daljeg gubitka gvožđa preko menstruacije. Može se reći da dojenje ima protektivni efekat na razvoj deficita gvožđa kod majki.

Gvožđe se u namirnicama nalazi u dva oblika: hem obliku koji se nalazi u namirnicama životinjskog porekla i ne-hem obliku koji se nalazi u namirnicama biljnog porekla. Raspoloživost hem gvožđa, odnosno gvožđa iz namirnice životinjskog porekla, je 5 puta veća nego iz namirnica biljnog porekla.

Namirnice koje su bogat izvor visokoraspoloživog gvožđa su:

Svinjska džigerica (7-17 mg Fe/ 100 g), govedina (3,5 mg Fe / 100g), jagnjetina (2,7 mg Fe / 100 g), riba (0,4-4,1 mg FE / 100g) i piletina (0,8 mg Fe/ 100g).

Namirnice koje su bogat izvor gvožđa manje iskoristivosti (ne-hem gvožđe) su: zeleno lisnato povrće (0,7-2,2 mg Fe/ 100 g), koštunjavo voće (orasi, lešnici) (0,9-6,2 mg Fe / 100 g) i kakao (2 mg Fe /100 g). Biljka kopriva, mahunarke (pasulj, grašak, sočivo…), integralne žitarice, povrće tamnih listova, sušeno voće, semenke, orašasti plodovi…

Kalcijum u periodu dojenja

Kako bi dostigli dnevne potrebe za kalcijumom , Američka Akademija za Pedijatriju preporučuje svim ženama u periodu laktacije da konzumiraju  u toku dana 5 obroka namirnica koja su bogata  kalcijumom, kao što su niskomasni jogurt ili sirevi, ili drugi hranu bogatu u kalcijum kao što su sardine, losos, brokoli, tahini (pasta od susama).  Na ovaj način se može obezbediti 1000-1500 mg kalcijuma koje su preporučene dozeza žene u periodu laktacije.

Potrebe za mineralnim materijama u periodu dojenja (1)

Cink je veoma važan!

Cink je esencijalni mikroelement koji ulazi u sastav preko 70 različitih enzimskih sistema u organizmu. Neophodan je za rast, deobu i sazrevanje ćelija. Značajnu ulogu ima u formiranju kostiju kao i za aktivaciju – vitamina A u procesu vida. Postoje podaci koji ukazuju da cink ima imunomodulatornu ulogu, da deluje zaštitno na makulu, da deluje antiviralno i antioksidantno u okviru enzima superoksid-dismutaza.

Iako koncentracija cinka u majčinom mleku nije visoka, sasvim je dovoljna da zadovolji potrebe odojčadi zbog visoke bioraspoloživosti cinka iz mleka. U literaturi se mogu naći preporuke za dodatnim unosom cinka putem suplemenata u toku perioda dojenja.

Najbolji izvori cinka su namirnice životinjskog porekla:  džigerica, konjsko meso, žumance, riba…

Selen u periodu dojenja

Selen je mineral uključen u imunski sistem, metabolizam holesterola i funkciju tiroidne žlezde. Koncentracija selena u majčinom mleku je tri puta veće nego u mlečnoj formuli.

Selena  ima u: pšeničnim klicama, pivskom kvascu i džigerici, žumancetu,  ribi (tunjevina,bakalar…), puteru,  morskim plodovima, belom luku, integralnim proizvodima od celog zrna,ovsenoj kaši , indijskom orahu, suncokretovom semenu…

Jod i dojenje

Potrebe za jodom u periodu laktacije se skoro udvostručuju, a  sadržaj joda u humanom mleku je varijabilan i zavisi od unosa joda od strane majke putem hrane. Važno je da nivo joda u majčinom mleku bude odgovarajući kako bi obezbedio neometanu sintezu tiroidnih hormona kod odojčadi. Kako bi se postigla minimalna koncentracija joda u majčinom mleku od 100 mikrograma/l, majka mora postići unos joda od 250 mikrograma dnevno. Američka Asocijacija za Tireoidu preporučuje svim ženama u periodu lakatacije unos od 200 mikrograma joda u obliku kalijum-jodida.

Izvori u hrani:  jodirana so, morski plodovi, alge, sveži sir naročito kozji, orah…

avatar
Radi na katedri za ishranu i hemiju hrane Univerziteta u Beogradu – Farmaceutski fakultet. Autor ili koautor više stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim časopisima.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Oktal - Multimam Jan24 Side
Gasimenti
Esensa DevitinD3k1
Esensa Propomint
Femibion 1 i 2
Femibion
Femibion 1 i 2
Femibion
Femibion 2
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Najnoviji članci

Šta prethodi govoru deteta – 2 ključne sposobnosti

Gasimetin kapi – Za grčeve i gasove kod beba i dece

Strahovi trudnica kojih se treba osloboditi (1. deo)

3 pitanja trudnica pre porođaja i odgovori ginekologa akušera

Preporučujemo vam...

Bezbroj je pitanja trudnica pre porođaja, iako se o porođaju informišu tokom cele trudnoće. Ovo su tri najčešća pitanja i na njih vam dajemo odgovor. 3 pitanja trudnica pre porođaja...

Plašite se da će se dogoditi pucanje međice na porođaju? Evo zašto se perinealno kidanje dešava i šta možete da uradite u vezi sa tim. O određenim aspektima porođaja se...

Kakve su sve mogućnosti drugog porođaja, ako je prvi porođaj završen carskim rezom? Ako ste ranije imali carski rez, možete imati vaginalni porođaj nakon carskog reza. Vaginal birth after a...

Dobra komunikacija sa babicom u porodilištu je veoma značajna. Većina trudnica kada dođe u porodilište ima strah od nepoznatog. A to je strah od porođaja, komunikacije sa osobljem, procedurama u...