Danas se roditelji sve češće obraćaju logopedima za pomoć. Šta najčešće pitaju logopeda? Postavljaju pitanja, traže informacije i savete. Ponekad je roditelje strah ili im je neprijatno da pitaju. Ali uvek postoji još porodica koje muči ista nedoumica.
Šta pitaju logopeda
U nastavku možete pročitati nekoliko najčešćih pitanja koje roditelji postavljaju.

Kada treba otići kod logopeda?
Kod logopeda možete otići uvek. Obavezno ako sumnjate da postoji odstupanje. Ali poželjno je i preventivno. Važno je poznavati norme i pratiti kako se razvija govor od najranijeg perioda. Ako imate nedoumicu, pitajte logopeda. Izbegavajte savete iz okruženja koji vam kažu da čekate.
Tata je kasno progovorio, da li zbog toga naše dete još ne priča?
Genetika može da bude uzrok kasnijeg progovaranja. Ali ne mora. Ukoliko u okviru porodice postoji kasno progovaranje, posebno obratite pažnju na razvoj govora vašeg deteta. I reagujte na vreme.

Kada će moje dete progovoriti?
Na ovo pitanje je teško dati odgovor. Prvo proveravamo da li su svi preduslovi razvijeni. Da li dete razume, da li imitira, da li učestvuje u interakciji. Ukoliko nema prve reči sa značenjem do 15. meseca, to je znak da treba posetiti logopeda.
Da li dečaci kasnije progovaraju?
Dečaci NE progovaraju kasnije. Ista uzrasna očekivanja važe i za dečake i za devojčice. Prema istraživanjima jedina razlika može postojati u periodu sklapanja reči. Kod devojčica je uočeno češće sklapanje reči na donjoj uzrasnog granici (18 meseci). A kod dečaka na gornjoj granici (21 mesec). Oba uzrasta su u okviru normi.

Ako govorim bebećim jezikom, da li će to škoditi razvoju govora mog deteta?
Kada se obraćamo bebama (0-12 meseci), normalno je da je naš način govora drugačiji. Bebama prija govor malo više intonacije uz produženi izgovor vokala. Ovakav način govora neće škoditi bebama. Međutim, (dugotrajno) tepanje može biti štetno. Ako nepravilno izgovaramo glasove i reči, dete će to i usvojiti. Treba da govorimo gramatički pravilno uz pravilan izgovor glasova.
Kako da naučim dete da kaže DAJ?
Ako dete nešto zahteva, pokazuje prstićem ili rukom, treba da mu damo model. Odnosno, treba da imenujemo umesto njega sa daj. Važno je da omogućimo detetu dovoljno vremena da proba samo da zahteva rečju.
Kada će moje dete naučiti svoje ime?
Dete će oko prvog rođendana početi da reaguje na svoje ime. Ako ga pitamo kako se zove, odgovor možemo očekivati između 18 i 24 meseca. Postavljajte često detetu ovo pitanje. Dajte odgovor dok dete ne nauči.

Ohrabrujte dete da imenuje sve predmete, pružite mu fonemsku podršku ako treba jer će na taj način naučiti nazive predmeta koje do tada nije znalo.
Kako beli šum utiče na razvoj govora?
Beli šum je zvuk koji deluje uspavljujuće i umirujuće na bebu. Beli šum će uticati negativno ako su zvukovi preglasni i ako je dete dugotrajno ili konstantno izloženo. Kratkotrajno izlaganje pri uspavljivanju, tiho i na većoj udaljenosti neće uticati na razvoj govora. Svakako imajte u vidu da su mamin dodir i glas najbolji način umirivanja bebe.
Koje knjige čitati bebama?
Bebama možete čitati od prvih dana. To mogu biti tihe knjige napravljene za vašu bebu. Možete izabrati knjige koje sadrže krupne slike i delove sa teksturama. Možete čitati i dečije pesmice. Beba će uživati u vašem glasu i usput razvijati govor.
Da li smo mi nešto pogrešno uradili?
Roditelji uvek rade najbolje što znaju i mogu. Preispitivanje i osećaj krivice neće doprineti detetovom napretku. Važno je fokusirati se na sada. Informisati se. Primeniti sve ono što će doprineti razvoju govora. Uočavati ono što je dobro i radovati se pozitivnim promenama.