Rana detekcija sluha deteta je veoma važna za razvoj deteta. Navešću Vam znakove na koje kao roditelji treba da obratite pažnju u različitim fazama razvoja deteta. I to, znakove od uzrasta novorođenčeta do 24 meseca i kasnije.
Slušni sistem ima ključnu ulogu u razvoju govora, jezika i komunikacije. Bilo kakvo oštećenje sluha u ranom detinjstvu može dovesti do kašnjenja u jezično-govornom razvoju, teškoća u učenju i socijalnoj interakciji. Deca uče kroz slušanje, kao npr. bebe koje uče govor imitacijom zvukova koje čuju. Prvo je brbljanje, pa reči, pa rečenice. Ako dete ne čuje dobro, ne može pravilno usvojiti zvukove, odnosno glasove, niti naučiti kako ih pravilno izvoditi.
U većini porodilišta u zemljama Balkana rutinski se radi skrining sluha odmah po rođenju – proverite je li to urađeno. Treba znati da je oštećenje sluha jedna od najčešćih urođenih anomalija. Teško oštećenje sluha ima 1/1000 novrođenih beba, od kojih mnoge nemaju faktore rizika niti prisutne simptome na rođenju.
Skrining u porodilištu otkriva samo decu kod kojih je oštećenje sluha prisutno već na rođenju. Kod neke dece oštećenje se ispoljava kasnije, ili je u pitnju lakše oštećenje, pa je i dalje potrebno pratiti kako dete reaguje na zvuke, razvoj govora i ponašanje deteta i obratiti se što pre lekaru ako roditelji posumnjaju da dete ne čuje dobro.
Rana detekcija sluha deteta je vrlo važna
Roditelji mogu igrati ključnu ulogu u ranom prepoznavanju oštećenja sluha kod svoje dece.
Znaci na koje treba obratiti pažnju u različitim fazama razvoja
Novorođenče do 3 meseca:
- Ne reaguje na glasne zvukove (npr. ne trzne se ili ne trepne).
- Ne smiruje se kad čuje glas majke ili oca (skrbnika).
- Ne pokazuje interes za muziku ili zvukove iz okoline.
Beba od 3 do 6 meseci:
- Ne reaguje na govor i smeh majke ili oca.
- Ne pokušava proizvoditi glasove, kao što su gugutanja.
- Ne okreće glavu prema izvoru zvuka.
Beba od 6 do 12 meseci:
- Ne reaguje kad je zovete po imenu (dijete se može ne odazvati ako je „zaigrano“, ali ako se nikako ne odaziva na ime, to je znak da je potrebna procena).
- Ne proizvodi slogove poput ba-ba, ta-ta, ma-ma.
- Ne pokazuje interes za igračke koje proizvode zvuk.
Dete od 12 do 24 meseca:
- Ne pokušava izgovoriti prve reči ili ima vrlo ograničen vokabular.
- Govor nije razumljiv čak ni roditeljima.
- Ne razume jednostavne naredbe poput „Dođi mami“ ili „Daj mi loptu“.
Dodatni znaci u starijem uzrastu
- Konstantno pojačava jačinu zvuka na TV-u i slično.
- Ne obraća pažnju kada ne vidi lice osobe koja govori.
- Često pita „Šta?“ ili izbegava odgovor na pitanje.
Osim kašnjenja u razvoju govora i jezika, dete može pokazivati znakove povlačenja i manjka interakcije s osobama iz okoline. Javljaju se frustracije, problemi u ponašanju, teškoće u učenju i pažnji, manjak igre i maštovitosti.
Šta učiniti ako sumnjate na oštećenje sluha
Ako sumnjate na oštećenje sluha:
- Obratite se pedijatru ili ORL specijalisti.
- Zatražite testiranje sluha (audiološka procena), koje se može izvoditi i kod beba.
- U većini porodilišta u zemljama Balkana rutinski se radi skrining sluha odmah po rođenju – proverite je li to urađeno.
Procena oštećenja sluha
Procena oštećenja sluha zavisi od uzrasta deteta, ali u osnovi uključuje nekoliko koraka koje sprovode stručnjaci. Najčešće to sprovode audiolog/logoped i otorinolaringolog (ORL).
Anamneza (razgovor s roditeljima)
U okviru razgovora sa roditeljima uzimaju se Informacije o trudnoći, porođaju i ranom razvoju, porodična anamneza i zapažanja roditelja.
Objektivne metode testiranja sluha
(bez verbalne reakcije deteta)
OAE (otoakustička emisija) i ABR/BERA za bebe, novorođenčad i decu s poteškoćama u razvoju.
Subjektivne metode za stariju decu
Audiometrija, timpanometrija i govorni audiogram.
Logopedska procena
(ako postoji govorno-jezično kašnjenje)
- Procena fonološkog razvoja, razumevanja jezika, receptivnog i ekspresivnog vokabulara.
- Analiza neverbalne komunikacije.
- Procena povezanosti slušne percepcije s razvojem jezika i govora.
Zaključak
Procena oštećenja sluha je sveobuhvatan proces koji pomaže u ranoj dijagnostici i planiranju adekvatne intervencije. Što se ranije prepozna oštećenje, to su šanse za razvoj govora i jezika veće, uz stručnu podršku logopeda i timski rad.