Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta

Neurotaktilna integracija refleksa

Sadržaj

Neurotaktilna integracija refleksa je metod koji pomaže telu da obradi i integriše rane refleksne obrasce. Dodir je naše prvo i najtemeljnije čulo. Povezuje nas sa svetom i  ima ulogu u formiranju osećaja sigurnosti, vezanosti i pripadnosti. Kod beba i dece, dodir ne deluje samo utešno već oblikuje mozak i nervni sistem. Upravo na toj ideji zasniva se neurotaktilna integracija refleksa, metod koji koristi pažljivo usmerene dodire kako bi pomogao telu da obradi i integriše rane refleksne obrasce koji utiču na motoričke, emocionalne i kognitivne funkcije.

Ovaj metod može da bude podrška ne samo deci koja imaju izazove u razvoju, već i svakom detetu koje je preosetljivo, povučeno, ili jednostavno prolazi kroz period pojačanog unutrašnjeg nemira.

Neurotaktilna integracija refleksa

Šta je neurotaktilna integracija refleksa?

Neurotaktilna integracija refleksa je deo šireg programa MNRI® (Masgutova Neurosensorimotor Reflex Integration), koji se fokusira na razvojni značaj primitivnih refleksa. Reč je o tehnikama koje kroz dodir aktiviraju specifične receptore u koži i tkivu, pomažući mozgu da bolje obradi senzacije i da uspostavi ravnotežu između tela i okruženja. Ove tehnike nisu masaža, niti terapija u klasičnom smislu. One su način da se pomogne detetu da izgradi temelje stabilnog kretanja, bolje samoregulacije i emocionalne sigurnosti.

Kako dodir utiče na ponašanje i učenje?

Kada dete ima poteškoće sa obradom dodira, bilo da je preosetljivo ili ne reaguje dovoljno na taktilne stimuluse, to se može odraziti na svakodnevno funkcionisanje. Neka deca izbegavaju fizički kontakt, plaše se promena u odeći ili teksturama, dok druga deluju „povučeno“ i teško se povezuju sa drugima. Kroz odgovarajuću taktilnu stimulaciju, nervni sistem uči da razlikuje senzacije, prepoznaje granice tela i smanjuje potrebu za zaštitnim, impulsivnim reakcijama. Ovaj proces omogućava detetu da se lakše usmeri, da se oseća stabilnije i da bude otvorenije za kontakt, komunikaciju i učenje.

Neurotaktilna integracija refleksa

Koristi neurotaktilne integracije

Roditelji koji se susreću sa neurotaktilnom integracijom često zapažaju da njihova deca postaju smirenija, otvorenija za fizički kontakt i sigurnija u svom telu. Kako se postepeno smanjuje napetost i poboljšava unutrašnja organizacija, deca bolje reaguju na senzacije iz svog okruženja, lakše uspostavljaju kontakt, fokusiraju se na zadatke i učestvuju u igri. Neka deca počinju da se povezuju dublje s roditeljima i okruženjem, druga se opuštaju u komunikaciji i pokazuju napredak u govoru, ponašanju i učenju.

Telo pamti – Kako funkcioniše dodir u razvoju?

Naša koža nije samo granica između nas i sveta, ona je aktivan senzorni organ koji komunicira sa mozgom od najranijih dana, još tokom trudnoće. Dodir šalje poruke kroz nervni sistem, utiče na disanje, mišićni tonus, držanje tela i emocionalno stanje. Kada su ta komunikacija i regulacija poremećene, dete se često oseća nesigurno, napeto ili „izvan sebe“. Kroz neurotaktilnu stimulaciju, telo se podseća kako da pravilno organizuje odgovore na senzacije, bez preplavljivanja ili isključivanja. Na taj način, dodir postaje sredstvo za unutrašnju stabilnost i razvoj samopouzdanja.

Neurotaktilna integracija refleksa

Nežno i ritmično – Kako izgleda rad sa detetom?

Sam rad sa detetom u okviru neurotaktilne integracije sprovodi se u toplom i mirnom okruženju, uz pažljive, ritmične i prilagođene dodire. Radi se kroz tanku odeću ili direktno na koži, a osnovna komponenta je prisutan i smiren kontakt odrasle osobe sa detetom. Telo se ne „koriguje“, već se poziva da se priseti svog prirodnog ritma i obrasca. Roditeljima se može pružiti mogućnost da nauče osnovne korake i primene ih kod kuće, uz odgovarajuće vođenje stručnjaka. Tako se ne gradi samo senzorna regulacija, već i dublji osećaj bliskosti i poverenja.

Neurotaktilna integracija refleksa

Dodir koji menja

U vremenu brzine, ekrana i stalne stimulacije, neurotaktilna integracija nas podseća na osnovnu istinu: razvoj počinje iz tela. Iz osećaja da smo voljeni, viđeni i bezbedni. U tom smislu, neurotaktilna stimulacija nije „tehnika“, ona je poziv detetu da se vrati sebi, a roditelju da bude svedok i podrška tom povratku. Neurotaktilna integracija je jedna od savremenih metoda koja sve više nalazi svoje mesto u podršci razvoju dece. Ukoliko vas zanima više o ovoj temi, obratite se edukovanom stručnjaku u oblasti MNRI® programa.

avatar
Okupacioni terapeut, MNRI praktičar, Tomatis praktičar, reedukator psihomotorike

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Neurotaktilna integracija refleksa – Moć dodira u razvoju deteta
Babymel D
Ekcemon
Melprohem D
Melproven
Striamel D
Dynamic.rs
Dynamic - Body Logic salon
Dynamic.rs
Dynamic - Personalni treninzi
Najnoviji članci

Preporučujemo vam...

Razmislite, da li želite poslušno dete ili dete koje razume? Mnogi roditelji sanjaju o detetu koje sluša. Ne pravi probleme. Ne raspravlja. Ne postavlja pitanja. Radi tačno ono što mu...

Razvoj slušne pažnje deteta i verbalne pažnje su posebno bitni za govorno-jezički razvoj deteta. Za uspeh u najrazličitijim aktivnostima i dobru komunikaciju sa okruženjen neophodno je da dete razvija pažnju...

Sa prvim hladnijim danima počinje i sezona prehlada. Tada je posebno važna higijena nosa, očiju i ušiju mališana. Roditelji se tada najčešće suočavaju sa zapušenim nosem, suznim okicama i iritacijama...

Vulvovaginitis, iritacija, upala ili sekret u genitalnoj regiji, predstavlja čestu tegobu kod devojčica koje nisu još dosegle pubertet. Statistički, vulvovaginitis je najčešći između otprilike 2-7 godina. U uzrastu kada devojčice...