Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks

Peptidi u kozmetici

Sadržaj

Peptidi u kozmetici su sve prisutniji. Kozmetički proizvodi za negu kože i kose, koji pretenduju da deluju bioaktivno, a posebno regenerativno, sadrže bar neki iz grupe peptida. Oni, čak i kad se koriste lokalno, mogu  da umanje efekte starenja i kožu delimično regenerišu. Od svih bioaktivnih supstanci koje se koriste u kozmetici, zvanično su kao regenerativne priznate samo: retinol, AHA/BHA/PHA kiseline, C vitamin i peptidi. One dokazano poboljšavaju tonus, jačaju i učvršćuju konture lica, pošto intenziviraju sintezu kolagena.

Peptidi u kozmetici

Šta su to peptidi?

Peptidi su niskomolekularna jednjenja sastavljena od aminokiselina. Oni su gradivni blokovi za izgradnju proteina. Po sastavu, veličini i aktivnosti su vrlo heterogeni. Nastaju  razgradnjom  prirodnih proteina ili ciljanom sintezom, pri čemu se unapred definiše sastav i veličina peptida, a time i obezbeđuje njegova željena aktivnost.

Peptidi u kozmetici – Koja je uloga peptida u nezi  kože?

Peptidi imaju čitav niz uloga  u zavisnosti od strukture, koje su ključne u održavanju metabolizma ćelije.

Obnavljanje kože stimulišu takozvani signalni peptidi. Pojavljuju se i u ulozi prenosilaca informacija na ćelijskom nivou: oni predaju ćelijama signale, koji aktiviraju  procese samoobnavljanja. Ova vrsta peptida stimuliše rast ćelija, uključujući i fibroblaste. Ideja za primenu ovih peptida potiče od činjenice da se razgradnjom kolagena obrazuju slični peptidi,  koji signaliziraju koži da je oštećena i da je potrebno sintetisati novi kolagen. Na isti način,  kada nanesemo takve peptide lokalno,  signaliziramo koži da je potrebno sintetisati novi kolagen  i druge  proteine matriksa, da bi se nadoknadilo fiktivno oštećenje. Intenziviranjem aktivnosti fibroblasta i povećanom produkcijom kolagena, koža postaje vidljivo zategnutija.

Peptidi u kozmetici

Naučnim i kliničkim ispitivanjima, dokazana je aktivnost peptida na matične ćelije. Pošto peptidi nemaju antigene,  ne predstavljaju strane supstance u telu domaćina. Zato, upotreba peptida biljnog porekla za stimulaciju matičnih  ćelija ne prouzrokuje štetno dejstvo na ljudska tkiva. Aktiviranjem matičnih ćelija, regenerativni procesi u koži se podstiču.

Zaštitna uloga peptida

Peptidi mogu takođe, da ometaju delovanje enzima, koji razgrađuju neke od strukturnih komponenata kože. Kao inhibitori enzima poznati su  peptidi  poreklom iz soje, koji   inhibiraju proteinazu i štite  kolagen od razgradnje. U ovom slučaju, uloga peptida je zaštitna.

Neki  peptidi koče prenošenje nervnih impulsa. Inhibiraju  delovanje acetilholina, najvažnijeg prenosioca nervnih impulsa. Na taj način smanjuju kontrakciju mišića, čime se izbegava nastanak mimičnih bora. Relaksacijom mišića smanjuje se dubina i vidljivost bora. Posebno se u ovoj ulozi ističe poznati peptid argirelin, koji u većim koncentracijama dovodi do vidljivog zatezanja kože.

Peptidi u kozmetici

Peptidi vs botoks

Često se porede aktivnosti botoksa i peptida u smanjenju bora. Dok botoks, kao jak toksin, privremeno parališe mišiće, čime bore postaju manje vidljive, peptidi opuštaju mišiće i postižu u vremenu slično dejstvo. Botoks privremeno maskira bore, dok peptidi aktiviraju realan proces obnove. Dok botoks daje trenutne estetske rezultate, za delovanje peptida je potrebno vreme. Vidljivi rezultati se postižu redovnom primenom u roku od nekoliko meseci, ali su rezultat  suštinske regeneracije.

Peptidi deluju i kao antioksidansi, zahvaljujući prisustvu aminokiselina koje deluju antioksidativno, što usporava starenje kože, posebno ono izazvano delovanjem UV zraka..

Peptidi su i transporteri aktivnih materija iz kozmetičkih preparata u ćelije. Pošto su molekuli nekih peptida malih dimenzija, prodiru u najdublje slojeve kože i stimulišu proizvodnju aktivnih materija u potrebnim količinama, u punoj saglasnosti sa  biološkim ritmom i individualnim osobinama kože. Najčešće prenose joni metala, koji su neophodni za delovanje enzima. Poznati su peptidi prenosioci jona bakra i mangana, koji su neophodni  aktivatori enzima u procesima zarastanja rana. Najpoznatiji predstavnici ove vrste peptida su bakarni peptidi.

Peptidi u kozmetici

Blagodeti za kožu i kosu

Potvrđeno je da peptidi obnavljaju  mikrocirkulaciju u različitim slojevima kože i normalizuju stanje zidova krvnih sudova. To dovodi do poboljšanja snabdevanja ćelija  krvlju, što se ispoljava u poboljšanju boje  i teksture kože.

Peptidi pozitivno deluju i na rast kose jer utiču na razvoj folikula, što doprinosi jačanju korena dlake i njihovom bržem rastu. Posebno se za ove svrhe koriste peptidi u kompleksu sa bakrom.

Iako se studije odnose na konkretna jedinjenja  i date eksperimentalne uslove, pa se njihovi rezultati ne mogu generalizovati, peptidi su verovatno najvažnije polje istraživanje u kozmetologiji, pa se mogu očekivati  primene novih još aktivnijih oblika. U svakom slučaju, proizvodi koji ih sadrže bi trebalo da postanu deo svakodnevne nege, čime se koža održava u dobrom stanju, a regenerativni procesi podstiču.

avatar
Katedra za Biohemijsko inženjerstvo i biotehnologiju TMF Univerziteta u Beogradu. Aktivna je na polju estetike i anti-aging medicine.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Peptidi u kozmetici – Peptidi vs botoks
Melproven
Ekcemon
Melprohem D
Babymel D
Striamel D
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic - Personalni treninzi
Dynamic - Body Logic salon
Najnoviji članci

Preporučujemo vam...

Boja hrane nije estetski detalj, ona predstavlja biohemijsku informaciju. Boja hrane je jednostavan, ali koristan vodič za raznovrsnost ishrane. Uključivanjem različitih boja voća i povrća povećava se verovatnoća unosa različitih...

Pred vama je jelovnik kod alergije na hranu, odnosno predlozi za doručak, ručak i večeru, kao i dodatne mere opreza kojih se treba pridržavati. Najčešći alergeni su: jaja, mleko, pšenica,...

Alergija na hranu pogađa oko 8% dece mlađe od 5 godina i do 4% odraslih. Iako nema leka, neka deca prerastu svoje alergije na hranu. Ovaj članak ima za cilj...

Kako se rešiti probavnih nelagodnosti na prirodan način? Nelagodnost u stomaku koja se javlja nakon uzimanja hrane je vrlo čest problem. Neke osobe imaju osećaj da im hrana stoji u...