Estrogen je glavni ženski polni hormon, koji igra ključnu ulogu u razvoju reproduktivnog sistema, menstrualnom ciklusu, trudnoći i opštem zdravlju žene. Iako je poznat kao “ženski hormon”, proizvodi se i kod muškaraca, ali u mnogo manjim količinama.
Glavni izvori estrogena u telu su:
Jajnici – primarni izvor estrogena kod žena u reproduktivnom dobu.
Nadbubrežne žlezde – učestvuju u proizvodnji manjih količina estrogena.
Masno tkivo – može sintetisati estrogen, posebno kod žena u menopauzi.
Estrogen je steroidni hormon i pripada grupi estrogena zajedno sa estradiolom (E2), estronom (E1) i estriolom (E3).

Vrste estrogena i njihove funkcije
Postoje tri glavna oblika estrogena u telu:
- Estradiol (E2) – najaktivniji estrogen
Glavni estrogen kod žena u reproduktivnom dobu.
Odgovoran za razvoj sekundarnih polnih karakteristika (rast dojki, oblikovanje tela, regulaciju menstrualnog ciklusa).
Najjači oblik estrogena.
- Estron (E1) – dominantan nakon menopauze
Sintetiše se u masnom tkivu i jetri. Ima slabiji efekat u poređenju sa estradiolom.
- Estriol (E3) – estrogen trudnoće
Proizvodi se u velikim količinama tokom trudnoće. Pomaže rast materice i priprema telo za porođaj.
Funkcije estrogena u telu
- Reproduktivni sistem. Reguliše menstrualni ciklus i podstiče ovulaciju.
Pomaže u pripremi materice za trudnoću. Održava zdravlje jajnika, jajovoda i vagine. - Uticaj na kosti
Stimuliše apsorpciju kalcijuma i sprečava gubitak koštane mase.
Smanjenje estrogena (menopauza) povećava rizik od osteoporoze.
- Srce i krvni sudovi
Pomaže u održavanju zdravog nivoa holesterola. Štiti arterije i smanjuje rizik od srčanih bolesti pre menopauze.
- Mozak i mentalno zdravlje
Povezan sa pamćenjem, koncentracijom i raspoloženjem. Nizak nivo estrogena može doprineti anksioznosti, depresiji i promenama raspoloženja.
- Koža i kosa
Održava hidrataciju, elastičnost i mladalački izgled kože. Nizak estrogen može izazvati gubitak kose i suvu kožu.

Estrogen i menstrualni ciklus
Estrogen igra ključnu ulogu u regulaciji menstrualnog ciklusa, delujući zajedno sa drugim hormonima poput luteinizirajućeg hormona (LH), folikulostimulirajućeg hormona (FSH) i progesterona. On utiče na rast folikula u jajnicima, ovulaciju, pripremu materice za trudnoću i mnoge druge fiziološke procese.
Menstrualni ciklus se sastoji iz četiri faze – menstrualne, folikularne, ovulacione i lutealne, a estrogen ima specifične uloge u svakoj od njih.
- Menstrualna faza (1–5. dan ciklusa) – pad estrogena i početak ciklusa
Početak menstrualnog ciklusa obeležava pad nivoa estrogena i progesterona, što dovodi do ljuštenja endometrijuma (sluzokože materice) i pojave menstruacije. Jajnici se pripremaju za novi ciklus, a hipofiza počinje da luči folikulostimulirajući hormon (FSH) kako bi podstakla razvoj novih folikula u jajnicima.
U ovoj fazi, nivo estrogena je najniži.
Tipični nivo estradiola (E2) u krvi: 30–50 pg/mL
- Folikularna faza (6–14. dan ciklusa) – rastući nivo estrogena i razvoj folikula
Kako folikuli u jajnicima sazrevaju, oni počinju da proizvode sve veće količine estrogena, posebno estradiola (E2).
Estrogen stimuliše rast i zadebljanje endometrijuma, pripremajući matericu za potencijalnu trudnoću.
Takođe, estrogen povećava produkciju cervikalne sluzi, koja postaje prozirna i elastična kako bi olakšala spermatozoidima prolaz kroz grlić materice.
Na vrhuncu ove faze, visok nivo estrogena šalje signal hipofizi da poveća lučenje luteinizirajućeg hormona (LH), što pokreće ovulaciju.
Tipični nivo estradiola u krvi: 30–120 pg/mL na početku, 130–370 pg/mL pred ovulaciju.

- Ovulacija (oko 14. dana ciklusa) – najviši nivo estrogena i LH skok
Kada nivo estradiola dostigne maksimum, on šalje signal hipofizi da naglo poveća lučenje LH hormona – što je poznato kao LH skok (LH surge).
Ovaj porast LH izaziva pucanje zrelog folikula i oslobađanje jajne ćelije iz jajnika – ovulaciju. Nakon ovulacije, folikul se transformiše u žuto telo (corpus luteum), koje počinje da luči progesteron.
Nivo estrogena u ovoj fazi blago opada, ali se ne vraća na početni nivo.
Tipični nivo estradiola u krvi: 130–370 pg/mL
- Lutealna faza (15–28. dan ciklusa) – balans estrogena i progesterona
Nakon ovulacije, estrogen i progesteron rade zajedno kako bi pripremili telo za moguću trudnoću.
Progesteron postaje dominantan hormon, ali estrogen i dalje ima ulogu u održavanju zadebljanog endometrijuma. Ako ne dođe do oplodnje, nivo estrogena i progesterona počinje naglo da opada pred kraj lutealne faze, što dovodi do početka menstruacije i novog ciklusa.
Ako dođe do trudnoće, nivo estrogena i progesterona ostaje visok kako bi se održala trudnoća.
Tipični nivo estradiola u krvi: 70–250 pg/mL
Normalne vrednosti estrogena
Referentne vrednosti estrogena zavise od starosti, faze ciklusa i stanja organizma.
| Faza ciklusa / stanje | Estradiol (E2) (pg/mL) |
| Folikularna faza | 30–120 |
| Ovulacija | 130–370 |
| Lutealna faza | 70–250 |
| Menopauza | <30 |
Povišene ili snižene vrednosti estrogena mogu ukazivati na hormonalne poremećaje.
Poremećaji povezanih sa estrogenom
Povišen estrogen (estrogenska dominacija)
- Nepravilni ciklusi, bolne i obilne menstruacije
- Povećan rizik od endometrioze, mioma, PCOS-a
- Osećaj umora, depresija, anksioznost, promene raspoloženja i glavobolje
- Gojaznost, osećaj nadutosti, zadržavanje vode
Nizak estrogen (menopauza, poremećaji jajnika)
- Suva koža, lomljiva kosa
- Suvoća vagine, neredovni ciklusi
- Valunzi, noćno znojenje i simptomi slični menopauzi
- Osteoporoza i bolovi u zglobovima
- Smanjen libido
- Produženi ciklusi ili izostanak ovulacije
Hormonska terapija može pomoći u regulaciji nivoa estrogena, ali se primenjuje uz nadzor lekara.
Prirodno povećanje estrogena
Ako imate nizak estrogen, određene promene u ishrani i načinu života mogu pomoći:
Ishrana bogata fitoestrogenima – lan, soja, leblebije, susam, tofu.
Fizička aktivnost – umereno vežbanje poboljšava hormonalni balans.
Kvalitetan san – melatonin i estrogen su povezani, loš san može smanjiti estrogen.



















