Kovid 19 i kardiovaskularne bolesti

Kovid 19 i kardiovaskularne bolesti

Sadržaj

Kovid 19 i kardiovaskularne bolesti – da li su povezani? Dosadašnja istražavanja su pokazala povezanost između virusa Kovid 19, kardiovaskularnog sistema i mehanizma nastanka promena na srcu i krvnim sudovima.

Kovid 19 i kardiovaskularne bolesti

Kao posledica infekcije koronavirusom, nova istraživanja su pokazala da ostavlja značajne posledice na srce i krvne sudove. Smatra se da 7-20% pacijenata ima kliničke, laboratorijske i ehokardiografske znakove oštećenja srčanog mišića i/ili zapaljenje srčanog mišića. Sam mehanizam oštećenja može nastati ili kao posledica sistemske infekcije, a po nekim rezultatima SARS-CoV-2 može direktno inficirati miokard. Ovi pacijenti imaju 11 puta veću stopu smrtnosti, a u periodu oporavka velike smetnje pri fizičkim aktivnostima i često zamaranje. U starijih pacijenata akutno popuštanje srca i posledična dekompenzacija nastaje najverovatnije na terenu postojećih bolesti srca, povišenog pritiska i šećerne bolesti. Ipak povišene vrednosti natriuretskog peptida tipa B mogu biti pokazatelj i uticati na adekvatnu terapiju sa čim se može smanjiti rizik.

Kovid 19 i kardiovaskularne bolesti

Značajan problem je pojava akutnog koronarnog sindroma i rezultirajućeg infarkta srca kao posledica infekcije kovid 19.

Uzimajući u obzir prenatrpanost bolnica i opterećenost zdravstvenog sistema učestalost akutnog koronarnog sindroma u ovih pacijenata nije poznata, ali su dosadašnje studije pokazale da čak i manja sistemska upala može rezultirati infarktom pogotovo uz povećan rizik od tromboze i mikroembolije, pojavu koronarnog spazma i češćeg pucanja ateroslerotskog koronarnog plaka.

Koronavirusi spadaju u grupu betakoronavirusa kao i prethodni pandemijski virusi; (SARS-CoV i MERS-CoV) i podeljenji su u 4 tipa: α, β, γ i δ sa tim da samo α i β tipovi mogu mogu dovesti do infekcije u humanoj populaciji. Poseban izgled poput krune sa “spajkovima” kao svrdlo se zabijaju u bukalnu sluzokožu i zidove disajnog puta.

Statistika

Pacijenti sa postojećim kardiovaskularnim oboljenjima su i pored adekvatne terapije imali lošiji ishod i po dosadašnjim statistikama 40% mortaliteta je kao posledica uticaja na srce i krvne sudove. Kovid 19 može dovesti do ozbiljnog oštećenja srčanog mišića, poremećaja srčanog ritma, akutnog koronarnog sindroma i venskog tromboembolizma. Sada je u upotrebi osmo revidirano izdanje terapijskog protokola lečenja kovid 19 sa tim da je u ozbiljno razmatranje uzeta interakcija određenih lekova u sklopu samog tretmana.

Studije

U nedavno objavljenoj studiji u časopisu The Lancet, otkriveno je da virus SARS-CoV-2 inficira ćelije koje oblažu unutrašnjost krvnih sudova (endotelne ćelije) što rezultira pomenutim sistemskim inflamatornim odgovorom. Bolest najčešće počinje kašljem, a zanimjivo je da kašalj oštećuje krvne sudove pluća što doprinosi lakšem širenju infekcije po organizmu. Osnovni mehanizam nastanka je citokinska oluja tokom infekcije gde imuni sistem pravi hiperprodukciju proinflamatornih citokina i hemokina (tumor nekrozni alfa faktor, IL-1β i IL-6) što dovodi do poremećaja u zgrušavanju krvi i multiorganskog popuštanja.

Tromboza krvnih sudova

Predstavlja jedan od značajnijih problema u ovoj infektivnoj patologiji. Udruženo sa produženjim ležanjem javlja se nekoliko problema. U nekoliko studija su prikazane arterijske tromboze i embolizacije koje su rezultirale gubitkom ekstremiteta ili ishemijskim moždanim udarom u mladih ljudi bez prethodnih znakova bolesti arterija. U populaciji pacijenata sa postojećom aterosklerozom ili sa prethodnim vaskularnim ili endovaskularnim rekonstrukcijama pokazana je znatno veća stopa pojave ishemije ekstremiteta kao i tromboze prethodno revaskularizovanog segmenta. Takođe treba napomenuti da do ovih događaja mogu dovesti i poremećaji ritma koji se javljaju tokom infekcije ili kao posledica davanja antivirusnih lekova.

Kovid 19 i kardiovaskularne bolesti

Koji je najčešći problem?

I treći, najčešći i najfatalniji problem je venska tromboza i posledična plućna embolija.

Pacijenti sa kovid 19 često imaju povišen nivo D-dimera, smanjen broj trombocita i produženo protrobinsko vreme. Ono sto govori u prilog hiperkoagulabilnih stanja su povišene vrednosti fibrinogena i faktora VIII. Po dosadašnjim rezultatima tromboza dubokih vena je verifikovana u 7 od 12 pacijenata koji su umrli sa kovid 19, dok je plućna embolija identifikovana kod 4 od 12 pacijenata. Zbog toga su izdate preporuke da se svim pacijentima ukoliko ne postoje apsolutne kontraindikacije (kod trombocitopenije fondaxiparine) treba dati heparine, heparine male molekulske mase ili oralne antikoagulanse tokom hospitalizacije, a po otpustu po proceni kardiologa, vaskularnog hirurga ili angiologa. Iako je kratak period pandemije, iskustva su pokazala da skoro 30% pacijenata i posle otpusta iz bolnice ili u prvih 30 dana po negativnom testu ima neki oblik venske tromboze. Nejasan je uzrok, ali je verovatno posledica smanjenog ili otežanog kretanja pa  ovim pacijentima treba ordinirati produženu antikoagulantnu terapiju, pogotovo uz podatak o prethodnoj trombozi i gojaznim pacijentima. Svako ordiniranje antitrombocitne i antikoagulantne terapije je uz individualni pristup pacijentu. Ukoliko postoje povećane vrednosti D-dimera 3 puta ili ponavljani tromboembolijski događaj, heparine male molekulske mase treba nastaviti do stabilizacije stanja ili prevesti na nove oralne antikoagulanse najmanje 6 meseci. Radi smanjenja kontakta zbog vađenja krvi radi i određivanje INR-a, antagoniste vitamina K treba izbegavati.

Kovid 19 i kardiovaskularne bolesti

Kojim pacijentima je potrebna ultrasonografija vena?

Često je pitanje, kojim pacijentima je potrebna ultrasonografija vena? U slučaju potvrđene infekcije ili preležane infekcije, povišene vrednosti D dimera su apsolutni pokazatelj da je potreban ovaj pregled. Sa druge strane, normalan nalaz na arterijskom i venskom sistemu nije kriterijum da se antitrombocitna i/ili antikoagulanta terapija isključi.

avatar
Asistent na katedri Hirurgija sa anestezijom na Medicinskom Fakultetu Univerziteta u Beogradu. Autor i koautor u preko 100 publikacija iz Vaskularne hirurgije u prestižnim svetskim časopisima.Saradnik je ACST-2 studied pod pokroviteljstvom Britanske Kraljevske Akademije.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Oktal - Multimam Jan24 Side
Esensa DevitinD3k1
Esensa Propomint
Gasimenti
Femibion 1 i 2
Femibion 1 i 2
Femibion
Femibion 2
Femibion
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Najnoviji članci

Povećan holesterol u trudnoći – 3 strategije za zdrav nivo holesterola

Snovi u trudnoći – 10 uobičajenih snova i šta oni znače

Pucanje međice na porođaju – 4 vrste vaginalnih rascepa

Šta očekivati od vaših kovrdža tokom trudnoće

Sisanje palca – kako odvići dete?

Preporučujemo vam...

Vaginalni sekret može biti često zdravstveni problem. Na početku važno je da razjasnimo da vagina nije sterilna. U njoj se nalaze milioni mikroba koji čine normalnu vaginalnu floru. Šta je...

Propomint sprejevi za grlo za decu i odrasle je tu, da budete bez bola u grlu na prirodan način. Propolis je jednostavno prirodno rešenje koje pomaže u prevenciji ali i...

Ginekološki ultrazvuk je dijagnostička metoda kojom se prikazuju strukture i organi u maloj karlici.  Veoma je čest neinvazivni ginekološki dijagnostički test. Ustvari, savremena ginekologija podrazumeva ovu metodu kao neizostavnu. Ginekološkim...

Bakterijska vaginoza  ili nespesifični vaginitis je vaginalna infekcija izazvana prekomernim rastom bakterija koje normalno žive na vaginalnoj sluznici. Za razliku od drugih infekcija, BV nije izazvana spoljašnjim uzročnicima, nego do...