Maternji jezik je više od jezika

Maternji jezik

Sadržaj

Maternji jezik je onaj kojim je dete izloženo u ranom detinjstvu, od rođenja ali i pre toga. Dete po rođenju prepoznaje majčin glas i jezik.

Maternji jezik je više od jezika

Još dok je u stomaku, bebin sluh se postepeno razvija. Sa 18 nedelja beba percipira i reaguje na zvuke iz svog okruženja. Do šestog meseca beba je spremna da pomnije sluša zvukove i počinje da primećuje majčin glas. Intonacija, ritam, melodija majčinog glasa ostavljaju utisak na bebu. Sa 32 nedelje beba u stomaku pokazuje znake prepoznavanja samoglasnike iz jezika kojeg je slušala do tada. Rano prepoznavanje jezika majke je rezultat izloženosti majčinom glasu u toku intrauterinog peroda. Beba sluša i pamti melodiju, ritam i druge odlike jezika kojeg sluša. Ono po rođenju prepoznaje majčin glas i jezik.

Maternji jezik

Uticaj jezika majke na bebu

Jezik koji majka koristi sa navećom lakoćom je njen maternji jezik. To je verovatno i jezik koji je ona usvajala u detinjstvu. Ovo je jezik uz koji je razvijala svoja prva sećanja, emotivne veze i ostvarila prve kontakte sa svetom.  Beba koja sluša majku na njenom maternjem jeziku uživa u najfinijim emocijama koje dolaze i do nje. Ovo olakšava stvaranje dubine i posebne veze u njihovom odnosu. Sve ovo stvara značajan trag u bebinom životu.

Veza koju beba ostvaruje sa majkom utiče na formiranje ličnosti deteta. Zbog toga vrednost dajemo maternjem jeziku. Želimo da majka bude opuštena i da svojim najlepšim emocijjama obgrli dete. Ovo će ostaviti pozitivan trag u njemu. Maternji jezik može biti detetova snaga i izvor pozitivnih emocija koje su u njemu čitavog života.

Maternji jezik

Majka je osoba koja provodi više vremena s bebom od bilo koje druge osobe. Zbog toga je važno da ona zna da izbor jezika i način na koji govori detetu može uticati na razvoj govora deteta. Majke savetujemo da sa bebom pričaju jezikom koji govore sa najvećom sigurnošću. Ovo omogućava bebi da prima jezički sadržaj koji je najvišeg kvaliteta i potpuno ispravan. Pored toga, lakoća govora na ovom jeziku omogućiće detetu više prilika da sluša taj jezik. Neophodno je da dete bude izloženo jeziku kojeg usvaja često i na dobar način.

Maternji jezik i dvojezičnost

Dete koje sluša dva jezika od detinjstva, vezuje ove jezike za osobe koje mu se obraćaju. Način obraćanja detetu ali i ponašanje osoba koje koriste određen jezik ostavljaju utisak na dete. Prema ovome, bliskost i nežnost majke doprinosi posebnosti ovog jezika.

Drugi jezik koji dete sluša takođe ostavlja jedinstven trag na dete. Deca koja kreću da uče drugi jezik polaskom u vrtić ili kasnije, drugačije će doživeti drugi jezik u odnosu na maternji. Različita psihološka istraživanja ukazuju na to da se ličnost osobe menja dok se izražava na različitim jezicima.

Maternji jezik

Maternji jezik je onaj koji ostaje kao najjača veza sa dubokim emocijama. Drugi jezik koji dete nešto kasnije usvaja se često opisuje kao ”racionalniji” odnosno više je u vezi sa logikom i konkretnom i praktičnom mišlju nego sa emocijama.

Maternji jezik kultura i identitet

Dete koje raste u porodici s maternjim jezikom koji nije i jezik sredine, postepeno primećuje i druge razlike. Ovo mogu biti razlike koje čine različite kulture. Osim jezika tu spadaju  verovanja, običaji, odnosi u porodici i način komuniciranja. Dete usvaja kulturu svojih najbližih i gradi svoj identitet. Vremenom se dete odnosno osoba povezuju i sa kulturom i identitetom naroda sredine. Ipak, praćenjem višejezičnih osoba često shvatamo da jezik, kultura i identitet porekla imaju veći uticaj u životu.

Maternji jezik

Veza sa maternjim jezikom roditelja u višejezičnom okruženju je posebna veza sa poreklom. Sa svim generacijama koje su prethodile i koje čine deo jedne ličnosti. Održavanje dobre veze s roditeljima i drugom rodbinom na maternjem jeziku uticaće pozitivno i na samopouzdanje osobe. Poznavanjem jezika generacija koje su nam prethodile olakšava nam razumevanje sebe i svoje ličnosti. Olakšaće formiranje identiteta koji je zasnovan na našoj kulturi i onome što zaista jesmo. A to nas čini samopouzdanim, ostvarenijim i srećnijim osobama.

Roditelji koji su svesni značaja i vrednosti maternjeg jezika, neće se ustručavati da na pravi način prenesu svoje maternje jezike na dete. Podrazumeva se – gde god da su. Zato želimo da prenesemo poruku o važnosti maternjeg jezika. O jeziku kao bogatstvu koje ulažete u razvoj  celokupne ličnosti vašeg deteta.

avatar
Radom u logopedskim centrima i vrtićima stekla je višegodišnje iskustvo u tretmanima dece neurogene, pervazivne i razvojne patologije. Sertifikovan Marte Meo praktičak, autor stručno-naučnog rada i koautor priručnika „Montesori jezik“, za razvoj govora kod najmlađih. Bavi se dvojezičnim razvojom, individualnim savetovanjem s roditeljima i radom s decom koja rastu u dvojezičnom okruženju i ispoljavaju kašnjenje u govorno-jezičkom razvoju.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Maternji jezik je više od jezika
Ekcemon
Melprohem D
Melproven
Babymel D
Striamel D
Dynamic.rs
Dynamic - Body Logic salon
Dynamic - Personalni treninzi
Dynamic.rs
Najnoviji članci

Preporučujemo vam...

Spavaća soba je za dete prva teritorija kojom ono samostalno vlada, a dečiji krevet predstavlja centralnu tačku tog unutrašnjeg sveta. Izbor odgovarajućeg ležaja je postavljanje temelja za kvalitetan odmor, pravilan...

Ishrana kod mononukleoze i aktivnosti deteta treba da budu primereni stanju, bolesti. Infektivna mononukleoza je česta virusna infekcija kod dece i adolescenata, uzrokovana Epstein Barr virusom (EBV), koji pripada porodici...

Kavasakijeva bolest kod dece predstavlja zapaljenje u zidovim krvnih sudova srednje veličine. I to, posebno koronarnih arterija, krvnih sudova koji ishranjuju srčani mišić. Najčešće se javlja u periodu zima-proleće. Največi...

Kada dete kaže: Neću u vrtić, većina roditelja to doživi kao neposlušnost, tvrdoglavost ili razmaženost. Neki pomisle da je dete jednostavno naviklo na mamu, dok drugi veruju da će se...