Prva pomoć koju roditelj treba da zna

Prva pomoć koju roditelj treba da zna

Sadržaj

Povrede dece se na žalost dešavaju,  budite spremni da reagujete na pravi način. Ovo je prva pomoć koju roditelj treba da zna. Šta raditi a šta ne raditi? Roditelji treba da prepoznaju hitna stanja i da reaguju.

Prva pomoć koju roditelj treba da zna

Povrede u saobraćajnim nesrećama dece starije od godinu dana, trovanja, opekotine i utapanja, gušenje, jače krvarenje, gubitak svesti, padovi i neke druge situacije zahtevaju brzo reagovanje. Razmišljanje o ovim temama za roditelje je teško i mučno i svi ih najčešće izbegavamo. Ipak, da  biste se efikasno suočili sa opasnim situacijama u kojima se dete može naći morate biti spremni da mu pomognete.

Prva pomoć koju roditelj treba da zna

Naučite šta su to hitna stanja

Naučite da prepoznate da povređenom ili bolesnom detetu treba hitna medicinska pomoć, kako da mu pružite neophodnu pomoć dok tim hitne  službe ne stigne.

  • Zabeležite i držite da vam lako budu dostupni brojevi službi za hitnu pomoć i centra za kontrolu trovanja.
  • Naučite decu, kada za to budu dovoljno odrasla, da u slučaju potrebe i sama telefonom pozovu hitnu pomoć.
  • Osoba koja se u hitnoj pomoći javlja na vaš poziv obučena je da proceni koja vrsta pomoći vam je potrebna; pažljivo slušajte pitanja i na njih odgovarajte kratko i jasno.
  • Budite pribrani i dozvolite da vas upute šta tačno treba da radite dok pomoć ne stigne
  • Ne vičite na dete i ne grdite ga!

Nekada je impulsivna reakcija uplašenih roditelja da zgrabe dete i sami kolima krenu u dežurnu ustanovu. Nemojte ovo raditi pre nego što se telefonom konsultujete sa službom hitne pomoći. U slučaju nekih povreda, neodgovarajući transport može dodatno da naškodi detetu.

Prva pomoć koju roditelj treba da zna

Dete se otrovalo

Kada ćete posumnjati na trovanje: dete iznenada postaje jako bolesno (malaksalo, pospano), gubi svest ili ima grčeve (nalik na epileptični napad), ubrzano diše ili ima ubrzani rad srca, povraća ili ima jak bol u trbuhu, ima opekotine ili oštećenje usta. Zavisno od vrste otrova i načina delovanja, deca koja su popila ili pojela nešto otrovno mogu da izgledaju potpuno zdravo. Na trovanje ćete posumnjati i ako vidite ispražnjenu ili otvorenu ambalažu otrovne materije, otvorenu kutiju leka i dr.

Šta da radite: Prva pomoć kada se dete ortrovalo?

Ako je dete udahnulo otrov: iznesite ga na svež vazduh, širom otvorite vrata i prozore.

Ako je otrov posut po koži: skinite odeću natopljenu otrovom, ispirajte kožu vodom 15-30 minuta, ili je nežno operite vodom i sapunom a pomom obrišite.

Ako je otrov dospeo u oči: 30 minuta ispirajte oči mlakom vodom sa visine od 6-8 santimetara iznad očiju, od unutrašnje ka poljnoj strani očiju.

  • Pozovite hitnu pomoć ili dežurni centar za trovanja; pripremite se da, dok pomoć ne stigne, opišete izgled deteta, izgled i količinu otrovne materije i vreme trovanja.
  • Ako možete, sačuvajte uzorak onoga što je dete povratilo. To bi moglo da pomogne da se utvrdi tačan uzrok trovanja ako ne znate šta je dete uzelo.

Šta da ne radite ako se dete otrovalo? 

  • Ne bacajte otrov niti kutiju od leka dok pomoć ne stigne! Za mnoge otrove postoje specifične terapijske mere.
  • Ne izazivajte povraćanje kod deteta! Ukoliko je došlo do trovanja korozivnim materijama izazivanje povraćanja je zabranjeno. Lekar će utvrditi da li je potrebno izazvati povraćanje ili isprati želudac.
  • Nemojte na svoju ruku davati detetu ništa da jede, pije ili guta.
  • Ako je otrov dospeo u oči, nemojte stavljati ništa preko nih (gazu, maramicu i sl.).

Prva pomoć koju roditelj treba da zna

Dete se opeklo

Među najčešćim povredama kod dece su i opekotine, bilo da nastaju delovanjem vrele vode i pare ili vrućim predmetima. Čim dete prohoda i krene da istražuje prostor oko sebe, može se povrediti tako što će prosuti vrelu tečnost iz posude sa šporeta ili vukući stolnjak; opećiće se i ako dodirne neobezbeđeni vreli predmet, poput rerne ili pegle. Starija deca vole da se igraju sa šibicama i vatrom, ili stradaju od udara struje visokog napona (penjući se na vagone ili dalekovode).

U zavisnosti od dubine opekotine, koža menja boju i postaje crvena i otečena, a  mogu se pojaviti i plikovi. Kod najtežih, dubokih opekotina koža je suva, žuto-smeđe ili čak crne boje. Opekotine su praćene i jakim bolom.

Dete se opeklo

  • Uklonite uzrok povređivanja (izvor toplote).
  • Izvucite dete iz zatvorenog prostora. Ako je odeća zapaljena, položite dete na podlogu licem na dole i pokrijte ga (ćebetom, pokrivačem, kaputom). Ako je došlo u dodir sa strujom, pažljivo uklonite žicu ili isključite struju.
  • Pozovite hitnu pomoć ako su u pitanju teže opekotine.
  • Oslobodite opečenu površinu pažljivim skidanjem odeće i obuće.
  • Ohladite opečenu površinu. Manje površine hladite ledom i hladnom vodom. Kod većih opekotina potopite opečeni deo u vodu ili stavite vlažne obloge (30-45min). Koristite čistu vodu iz vodovoda. Površinu hladite sve dok ne prestane osećaj bola.
  • Pokrijte opekotinu nežno čistim pamučnim prekrivačem (peškir, čaršav).
  • Umirujte i tešite dete razgovorom dok čekate hitnu pomoć.
  • Dajte mu lek protiv bolova (paracetamol ili ibuprofen) u dozi koju uobičajeno dobija za povišenu temperaturu.

Šta da ne radite ako se dete opeklo?

  • Odojčad i malu decu ne potapajte u hladnu vodu niti ih hladite na drugi način. Velike opečene površine ne hladite duže od 5 minuta.

Ne stavljajte ulje, puter niti bilo kakvu drugu mast na opekotine.

Prva pomoć koju roditelj treba da zna

Dete se davi (utapa) 

U prvih 20 sekundi, a najkasnije 2,5 minuta posle potapanja dete refleksno prestaje da diše. Posle toga dolazi do refleksnog udaha koji uzrokuje da voda prodre u dušnik; nakon ponovnog kratkotrajnog prekida disanja dolazi do nezaustavljivog prodora vode u disajne puteve, a sa vodom često ulaze i različite primese (mulj, trava). Prekid disanja dovodi do usporenog i poremećenog rada srca, a zatim prestanka rada srca i smrti. Sve ovo znači da je, od trenutka kada primetite da se dete bacaka po vodi i davi, na raspolaganju veoma malo vremena da se detetu pomogne. Ako dete uočite kada je već na dnu bazena ili neke druge vode, vremena je  još manje!

Šta da radite ako se dete davi? 

  • Što glasnije zovite u pomoć.
  • Izvucite dete na obalu.
  • Ako dete ne diše, počnite sa oživljavanjem (reanimacijom).
  • Kada dete počne da diše, dok čekate hitnu pomoć, skinite sa njega mokru odeću i uvijte ga u suvo, toplo ćebe ili peškir.
  • Uvek u slučaju utapanja, a posebno ako ste videli da se dete davi posle skoka u vodu, pretpostavite da je povredilo vrtalni deo kičme. Pažljivo postupajte sa detetom, nemojte ga nepotrebno pomerati.

Prva pomoć koju roditelj treba da zna

 Dete je bez svesti

Ako dete izgleda kao da spava ali ga ne možete probuditi nikakvim uobičajenim postupcima.

Šta da radite ako je dete bez svesti?

  • Smesta pozovite hitnu pomoć.
  • Ako gubitak svesti nije prouzrokovan povredom, postavite dete u koma-položaj: neka leži na desnom boku sa ispruženom desnom rukom i nogom, levu ruku savijte u laktu, a levu nogu u kuku i kolenu, pa ispod njih postavite jastuk ili nešto drugo mekano što vam je pri ruci; ispruženu desnu ruku možete mu staviti ispod glave. Koma-položaj omogućava da disajni putevi ostanu otvoreni, sprečana zapadanje jezika ili gušenje u slučaju povraćanja.
  • Proverite da dete nije možda pojelo ili popilo neki otrov.

Šta da ne radite ako je dete bez svesti?   

  • Ako se radi o povredi, ne pomerajte dete, osim ako nije na mestu gde mu preti opasnost (od motornih vozila, hladnoće ili struje)
  • Nemojte davati detetu nikakvu hranu niti tečnost.

 

Dete jako krvari

U slučaju povrede velikog krvnog suda dete obilno krvari, koža je bleda, orošena znojem, ima osećaj hladnoće. Ako je povređena arterija, krv je svetlocrvena, izbija u snažnom mlazu, ritmično u skladu sa otkucajima srca. Venska krv je tamnocrvena, ističe lagano i manji je rizik da dete iskrvari.

Kako da zaustavite krvarenje kod deteta?

  • Pritiskom prstiju – kod arterijskog krvarenja pritiska se iznad povrede, a kod venskog krvarenja ispod povrede
  • Postavljanjem zavoja: postavite na ranu komad čiste gaze, snažno pritisnite i preko gaze umotajte zavoj. Ako krv i dalje probija stavite još jedan sloj gaze. Pratite da li ekstremitet postaje modar ili hladan; to je znak da je krvotok ugrožen i zavoj treba popustiti.

Šta da ne radite ako dete krvari?

  • Nipošto ne vadi nikakav predmet iz rane (staklo, metal, iver drveta) jer možete izazvati snažno krvarenje.
  • Nemojte ispirati ranu.
  • Nemojte ništa stavljati u ranu.

 Dete teško diše

Kod dece češće nego kod odraslih dolazi do težih poremećaja disanja, koja mogu nastati naglo ili u slučaju pogoršanja več postojeće bolesti. Uzrok tome su njihove telesne karakteristike: manji promer disajnih puteva (najmanji disajni putevi kod odojčadi i male dece imaju unutrašnji prečnik svega 1-2mm), mek grudi koš, nedovoljno razvijena disajna muskulatura, veća sklonost ka infekcijama.

Dete je uplašeno, teško govori. Diše ubrzano (preko 60 udaha u minuti), uz vidljiv napor pri disanju, grudi se ubrzano dižu i spuštaju, vidi se uvlačenje mekih tkiva između rebara pri svakom udahu, disanje je često čujno. Koža lica može biti bleda ili zažarena, ako dete ima povišenu temperaturu. Modre usne ili prstići ukazuju da ovako naporno disanje postaje neefikasno, a nečujno disanje, poremećaj svesti, bledilo ili modra koža ukazuju na preteći prekid disanja.

Šta da radite ako dete teško diše?

  • Smesta pozovite hitnu pomoć.
  • Dopustite da dete samo odabere položaj u kome će sedeti i pomozite mu da ga zauzme.
  • Umirite ga. Dajte mu omiljenu igračku, držite ga za ruku, pričajte mu umirujućim tonom.
  • Ako dete prestane da diše, započnite oživljavanje.

Šta da ne radite ako dete teško diše?

  • Ako dete ne govori i ne kašlje, ne preduzimajte ništa što bi moglo do dovede do gušenja.
  • Ne prisiljavajte ga da legne.

Dete se ne sme uznemiravati- plakanje povećava potrebu za kiseonikom i izaziva otok disajnih puteva.

Prva pomoc koju roditelj treba da zna (1)

Dete je povređeno pri padu ili u saobraćajnoj nesreći

Dete ne može da se pomeri ili se teško pomera. Svesno je i jako uplašeno. Kod svake teške povrede  treba pretpostaviti da je povređena i kičma, bez obzira da li dete ima ili nema simptome povrede kučme. Nestručna pomoć kod povreda kičme može da pogorša stanje i da dovede do trajnog invaliditet!

Šta da radite? 

  • Uspostavite kontrolu nad mestom događaja dok ne stigne hitna pomoć. Odstranite sve koji otežavaju pružanje prve pomoći (uspaničene, osobe pod dejstvom alkohola).
  • Procenite bezbednost mesta. Samo ako postoji opasnost po dete, izvucite ga na bezbedno mesto. Imajte u vidu da je za bezbedno pomeranje deteta potrebno više ljudi!
  • Pozovite hitnu pomoć.
  • Čuvajte dete u nepromenjenom položaju; pokrijte ga i dok pomoć ne stigne držite ga za ruku i razgovarajte sa njim umirujućim tonom.

Šta ne smete da radite?

  • Ne pomerajte dete, osim ako ono nije na opasnom mestu.

Šta ako je detetu neophodna reanimacija?

Bilo bi dobro da se upoznate sa osnovnim principima reanimacije dece, iz priručnika „Nezgode se dešavaju – šta uraditi kada se dese i kako ih sprečiti“.  Priručnik je namenjen roditeljima i onima koji vode računa o deci, a možete ga naći na sajtu www.unicef.org.

avatar
Dugogodišnji šef Neonatološkog odeljenja u Bolnici za ginekologiju i akušerstvo KBC „Zvezdara“. Član je Republičke komisije za podršku dojenja, porodične i razvojne nege novorođenčeta.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Oktal - Multimam Jan24 Side
Gasimenti
Esensa Propomint
Esensa DevitinD3k1
Femibion 2
Femibion
Femibion 1 i 2
Femibion 1 i 2
Femibion
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Najnoviji članci

Šta prethodi govoru deteta – 2 ključne sposobnosti

Gasimetin kapi – Za grčeve i gasove kod beba i dece

Strahovi trudnica kojih se treba osloboditi (1. deo)

3 pitanja trudnica pre porođaja i odgovori ginekologa akušera

Preporučujemo vam...

Ako se pitate šta prethodi govoru deteta, to su dve važne sposobnosti. Dok pratimo razvoj govora deteta treba da znamo šta ovaj proces podrazumeva i šta možemo očekivati. Pored drugih...

Česta briga roditelja je kako se izboriti sa grčevima i gasovima kod beba i dece. Sa ovim problemom sreću se i sami roditelji. Problem nadimanja stomaka kod odraslih sa grčevima...

Mnoge roditelje brine sisanje palca ali i duža upotreba cucle varalice. Međutim,  sisanje cucle, kao i sisanje palca su deo razvoja i neizbežna stavka kod mnogih mališana. Kako da razumemo...

Propomint sprejevi za grlo za decu i odrasle je tu, da budete bez bola u grlu na prirodan način. Propolis je jednostavno prirodno rešenje koje pomaže u prevenciji ali i...