Detoksikacija makrobiotikom, da! O makrobiotičkoj ishrani i dva osnovna recepta Cvijete Mesić iz knjige Detoksikacija putem makrobiotike.
Detoksikacija Makrobiotikom
Makrobiotička ishrana je jedan od atipičnih načina ishrane, kome ljudi pribegavaju kada imaju određene zdravstvene probleme ili kada donesu takvu odluku iz nekog ličnog razloga. Sve je više poklonika alternativnih načina ishrane, uključujućo one koji izbegavaju meso, proizvode od mesa, industrijske prerađevine, a u želji da očuvaju zdravlje i izraze svoj stav o životnoj okolini. Makrobiotika podrazumeva filozofiju, način i stil života, odnosno shvatanje sveta. Bilo da se isključivo hranite po principima makrobiotičke ishrane, ili ste pobornik i uživalac raznovrsne israne, ova dva recepta mogu da obogate vaš jelovnik, pogotovo što se mogu pripremati u bezbroj varijacija.
Iskustva iz moje prakse pokazuju da je makrobiotika sigurno efikasna metoda za normalizaciju telesne mase i za lečenje metaboličkog sindroma, kao i ranih faza dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja. Takođe je izuzetno efikasna u smanjivanju probavnih smetnji. U svim ostalim hroničnim oboljenjima može mnogo da pomogne kao pomoćna metoda, povećanjem vitalnosti i pokretljivosti, izdržljivosti, imuniteta. Bolje opšte stanje dovodi do povećanja sposobnosti organizma da uspostavi režim normalnog rada i time se smanjuje potreba za terapijom konvencionalne medicine, nekada do potpunog ukidanja. Osnovni princip makrobiotike jeste „Bolje sprečiti nego lečiti”. Njena namena je, pre svega, prevencija – da se ne razbolimo ili da se neka bolest ne vrati. Najbolje je doći na pregled, tj. na energetsku procenu, dok ste još zdravi, utvrditi slabe tačke, a onda raditi na pobolj šanju ishranom, vežbama i ličnim razvojem. Život nije samo težak, već je i lep, a mi ga upropastimo manjkom svesnosti i znanja o tome šta možemo da učinimo za sebe.

Miso supa:
Vakame alga 4 x 4 cm; 3 šolje vode; korenasto povrće (šargarepa ili dajkon ili paškanat) okruglo povrće (bundeva, ili brokoli, ili luk ili karfiol) lisnato povrće (kelj, raštan, list dajkona, list šargarepe, list rotkvica, blitva); 3 ravne kašičice miso paste, seckani peršun, ili perca mladog luka ili list maslačka za garniranje.
Potopiti vakame algu u hladnu vodu da omekša. Isecka ti je i dodati u tri šolje hladne vode. Dovesti do ključanja, dodati povrće (oko dve kašike povrća ukupno na jednu ipo šolju vode). U kipuću vodu dodati prvo korenasto povrće, kuvati 5 do 10 minuta (dužina kuvanja zavisi od toga da li je povrće sečeno krupnije ili sitnije), zatim okruglo (kuvati 2 do 3 minuta) i na kraju lisnato (kuvati 1 do 3 minuta). Iz vaditi malo tečnog dela supe u šolju, rastvoriti miso pastu, vratiti u supu, smanjiti vatru na minimum i pustiti da struji tri minuta. Miso ne sme da vri da mu se ne unište enzimi. Garnirati peršunom ili percima mladog luka ili maslačka.
Ovo je osnovni recept za kuvanje miso supe. Ukoliko nemate vremena da kuvate supu svakoga dana, možete dva dana jesti istu, mada je bolje da je sve sveže. Recept za miso supu se menja kada smenjujete povrće. Uvek koristite povrće koje raste u sezoni.

Kaša od prosa sa semenkama susama:
1/2 šolje prosa; 2 šolje vode ili pirinčanog mleka so; prepečene semenke susama.
Oprati proso u hladnoj vodi, dodati vodu ili mleko i staviti na jaču vatru da provri. Kad počne da vri, dodati prstohvat soli, smanjiti vatru na minimum, poklopiti i kuvati 25–30 minuta. Na kraju dodati susamove semenke.
Ovo je osnovni recept za kuvanje jutarnje kaše od žitarica. Kaša sadrži više vode nego čvrsto kuvane žitarice koje se koriste za ručak ili večeru. Pošto se glavni deo detoksikacije iz ćelija dešava tokom noći, proces se završava do podneva.
Nadamo se da ćete uživati u hrani i saznati nešto novo, čitajući ovu sjajnu knjigu.