Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima

preporuke za ishranu trudnica

Sadržaj

Nutritivne preporuke za ishranu trudnica zavise od trimestra u kome su trudnice. Pravilna ishrana u trudnoći znači već fokusiranje na nutritivno bogate namirnice koje obezbeđuju optimalan razvoj bebe i dugotrajnu sitost majke. Koje su zabranjene i rizične namirnice u ovom periodu a koje predstavljaju rizik od mikrobioloških infekcija?

preporuke za ishranu trudnica

Preporuke za ishranu trudnica po trimestrima

Razvoj novog života podrazumeva ubrzanje bazalnog metabolizma majke za 15% do 20%. Važno je naglasiti da kalorijske potrebe nisu jednake tokom svih devet meseci:

  • Prvi trimestar: U prvom trimestru (od 1. do 12. nedelje), ukupne kalorijskie potrebe ostaju približno iste kao i pre trudnoće. Rast fetusa u ovom periodu je kvantitativno mali, iako se odvija ključna organogeneza.
  • Drugi trimestar: U drugom trimestru (od 13. do 27. nedelje), fetus počinje intenzivno da raste. Preporučuje se povećanje dnevnog unosa za u proseku 340 kcal dnevno.
  • Treći trimestar: U trećem trimestru (od 28. nedelje do porođaja), kada beba dobija najveći deo svoje konačne masti i mišićne mase, dnevni unos treba povećati za oko 450 kcal u odnosu na period pre trudnoće.

preporuke za ishranu trudnica

Dnevni makronutrijentni okvir ishrane trudnice

Da bi se sprečila konstantna glad i obezbedio pravilan razvoj, dnevna ishrana trudnice treba da sadrži:

  • Visokokvalitetni proteini: Najmanje 150 grama dnevno. Izvori treba da budu nemasno meso (piletina, ćuretina, teletina), riba, jaja, mlečni proizvodi, mahunarke i orašasti plodovi. Proteini se najsporije vare i pružaju najduži osećaj sitosti.
  • Zdrave masti: Oko 100 grama dnevno (od toga samo 5–8g čistih ulja, a ostatak kroz složene namirnice poput avokada, semenki, oraha i masne ribe). Zdrave masti su neophodne za razvoj mozga fetusa.
  • Složeni ugljeni hidrati: Oko 400 grama dnevno, isključivo iz složenih izvora (integralne žitarice, ovsene pahuljice, povrće i voće). Rafinisane šećere treba eliminisati.

preporuke za ishranu trudnica

Koncept Harvardskog tanjira i Pravilo duge

Najpregledniji model za planiranje svih glavnih obroka je Harvardski tanjir balansa:

  • 1/2 tanjira: Čini sveže ili termički obrađeno povrće i voće raznih boja “Pravilo Duge” obezbeđuje širok spektar antioksidanasa).
  • 1/4 tanjira: Čine proteini (riba, meso, jaja, sir, pasulj).
  • 1/4 tanjira: Čine složeni ugljeni hidrati (integralni pirinač, kinoa, heljda, cela zrna).

Raspored obroka i režim hidratacije u trudnoći

Umesto tradicionalna tri velika obroka, trudnica treba da ima 5 do 6 malih obroka tokom dana (svaka 3 do 4 sata). Ovakav ritam sprečava padove glukoze i smanjuje opterećenje na digestivni trakt.

Hidratacija je od ključnog značaja. Dnevni unos treba da bude između 1,5 i 2 litra čiste vode. Ponekad mozak meša signale žeđi i gladi. Čaša vode pola sata pre obroka ili nakon buđenja pokreće varenje i može smanjiti lažnu glad.

preporuke za ishranu trudnica

Kritična lista – Zabranjene i rizične namirnice

Određene namirnice ne samo da uzrokuju nagle skokove apetita i gojaznost, već mogu predstavljati direktnu mikrobiološku ili toksikološku opasnost za fetus.

Namirnice koje treba potpuno eliminisati ili svesti na  minimum

  • Rafinisani šećeri i konditorski proizvodi: Industrijski deserti, bela peciva, lisnato testo, gazirani sokovi i fabrički slatkiši pružaju samo “prazne kalorije” uzrokuju nagli skok insulina i ubrzo izazivaju još jaču glad.
  • Brza hrana, prerađevine i grickalice: Burgeri, čips, krutoni, kobasice, hot-dogovi, paštete i konzerve puni su veštačkih pojačivača ukusa, konzervansa i trans-masti koji stimulišu apetit i opterećuju jetru.
  • Prekomerna so: Prekomerni unos soli (preko 5–7g dnevno) dovodi do zadržavanja tečnosti i teških otoka.
  • Pečurke i jaki začini: Izazivaju refluks kiseline, gorušicu i veštački nadražuju centar za apetit.
  • Jak čaj, kafa i alkohol: Kafein treba ograničiti na maksimalno 200mg dnevno (oko 2 šolje slabije kafe), dok je alkohol STROGO ZABRANjEN u bilo kojoj količini jer izaziva fetalni alkoholni sindrom.

preporuke za ishranu trudnica

Rizik od mikrobioloških infekcija

  • Nepasterizovani meki sirevi i sirovo meso/riba: Feta, mocarela, sirevi sa plesnima, nepasterizovano mleko i sirova/nedovoljno pečena riba (suši, dimljeni losos) mogu biti kontaminirani bakterijom Listeria monocytogenes koja izaziva pobačaj ili prevremeni porođaj.
  • Riba sa visokim sadržajem žive: Ajkula, sabljarka, kraljevska skuša sadrže opasne količine žive koja oštećuje nervni sistem fetusa.
avatar
Radi u Porodilištu Opšte bolnice „Sveti Luka“ u Smederevu. Učesnik brojnih stručnih skupova.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Nutritivne preporuke za ishranu trudnica po trimestrima
Ekcemon
Melproven
Melprohem D
Striamel D
Babymel D
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic - Personalni treninzi
Dynamic - Body Logic salon
Najnoviji članci

Preporučujemo vam...

Apetit u trudnoći i kompletan vodič kroz promene apetita, hormone i pravilnu ishranu u trudnoći. Koji su uzroci stalne gladi u trudnoći i suprotnog fenomena, smanjenog apetita, toksikoze i gorušice....

Često pitanje u mojoj ordinaciji je koliko je bezbedna kafa i energetski napici u trudnoći, kao i kofein koga ima i u drugim namirnicama. Ovo je medicinski i klinički pregled...

Šta može da bude važno pre laboratorijskih analiza, kako bi analize bile u potpunosti tačne? Nutrijenti iz hrane i pića ulaze u krvotok i mogu promeniti rezultate različitih testova. Jelo...

Da li i kako utiče fizička aktivnost u prevenciji preeklampsije? Šta nam predočavaju nova istraživanja na ovu temu? Da li je ukupna količina fizičke aktivnosti važnija od tipa vežbanja? Fizička...