Gvožđe u ishrani beba i dece, prevencija anemije

Gvozdje u ishrani beba i dece

Gvožđe u ishrani beba i dece, prava je prevencija anemije. Gvožđe je esencijalni mineral, pa je od vitalnog značaja u ishrani odojčeta i dece.

Koliko je važno gvožđe u ishrani beba i dece?

Gvožđe spada u mikroelemente jer se u organizmu nalazi u maloj količini. Što se tiče fizioloških efekata gvožđa, najveći deo količine gvožđa u organizmu nalazi se u hemoglobinu, u crvenim krvnim zrncima. U okviru hemoglobina gvožđe je neophodno za transport kiseonika i samim tim za proces ćelijskog disanja. Gvožđe je neophodno za funkcionisanje velikog broja enzima koji su neophodni za snadbevanje organizma energijom i za transport elektrona. Gvožđe je takođe uključeno i u imunske funkcije organizma.  Deficit gvožđa dovodi do mikrocitarne, hipohromne anemije. Deficit gvožđa je jedan od najčešćih nutritivnih deficita širom sveta.

Gvozdje u ishrani beba i dece

Glavni mehanizam održavanja količine gvožđa u organizmu je regulacija njegove apsorpcije u tankom crevu, na nivou enterocita. Apsorpcija gvožđa predstavlja kompleksan i strogo regulisan proces. Regulisan je postojećim statusom gvožđa, i ukoliko je on nizak, apsorpcioni mehanizam pojačano deluje i obrnuto. Kod zdravih osoba se iz hrane apsorbuje 3-15% gvožđa.

U kom obliku se gvožđe nalazi u hrani?

Stepen apsorpcije gvožđa zavisiće pre svega u kom se obliku gvožđe nalazi u hrani. Naime, gvožđe se u hrani može naći u dva oblika:

  • HEM gvožđe koje se nalazi u crvenom mesu, živini, ribi i morskim plodovima; i
  • Ne-HEM gvožđe koje se nalazi u namirnicama biljnog porekla (mahunarke, zeleno lisnato povrće, susam).

Stepen resorpcije gvožđa iz namirnica životinjskog porekla (HEM gvožđe) je i do 5 puta veći u odnosu na gvožđe iz  namirnica biljnog porekla (ne-HEM gvožđe).

Gvozdje u ishrani beba i dece

Šta otežava resorpciju gvožđa?

Problem resorpcije gvožđe je i veliki broj komponenata iz hrane koji otežavaju resorpciju gvoždja kao što su: fitinska kiselina prisutna u celom zrnu žitarica (proizvodi od integralnog brašna), leguminozama, jezgrastom voću i semenkama; oksalna kiselina prisutna u zelenom lisnatom povrću (spanać, cvekla); dijetna vlakna iz žitarica od punog zrna; tanini iz kafe i čaja, kao i proteini mleka. Sva ova jedinjenja stvaraju sa gvožđem nerastvorna jedinjenja koja onemogućavaju resopciju gvožđa. Potvrđeno je da drugi minerali, poput cinka i kalcijuma mogu da se „takmiče“ za apsorpciju na nivou tankog creva.

Šta povećava apsorpciju gvožđa u hrani

Najbitniji faktor iz hrane koji povećava apsorpciju gvožđa je L-askorbinska kiselina, odnosno vitamin C. Smatra se da kompleksira neorgansko gvožđe i održava ga u rastvoru, a sličan efekat imaju i limunska i mlečna kiselina, kao i aminokiseline sa sumporom. Vitamin C  još i redukuje feri (Fe3+) u fero (Fe2+) oblik koji je jedini oblik gvožđa koji se može resorbovati.

Gvozdje u ishrani beba i dece

Zašto su mala deca rizična grupa za razvoj anemija?

Zbog intezivnog rasta i razvoja i samim tim povećanih potreba za gvožđem, mala dece spadaju u posebnu rizičnu grupu  za razvoj anemija usled deficita gvožđa.

Naime, zdrava odojčad koja su rođena u terminu imaju depoe gvožđa koje čine 25% ukupne količine gvožđa u organizmu. Kako odojčad raste i povećava se volumen krvi tako se vrši i mobilizacija gvožđa iz depoa u cirkulaciju što omogućava normalnu sintezu hemoglobina i eritropoezu sve do perioda od 4-6 meseci. Na taj način isključivo dojenje tokom prvih 4-6 meseci može zadovoljiti dnevne potrebe odojčadi za  gvožđem nasuprot niskoj koncentraciji gvožđa u mleku.

U periodu od 6-24 meseci odojčad i mala deca postaju zavisna od unosa gvožđa putem hrane i zbog intezivnog rasta, potrebe za gvožđem po kilogramu telesne mase su značajno više u odnosu na bilo koji drugi period života. Zbog toga je prevalenca deficita gvožđa (kada je vrednost serumskog feritina <10-12 µg/L) u pedijatrijskoj populaciji najviša kod dece od 1.-3. godine i u Evropi se kreće od 5-20%.

Gvozdje u ishrani beba i dece

Ko je u najvećem riziku za razvoj anemija?

  • prevremeno rođena odojčad (pre 37. gestacijske nedelje) ili mala telesna masa na rođenju,
  • odojčad hranjena kravljim ili kozjim mleko pre navršene 1. godine života,
  • odojčad na majčinom mleku kojoj nisu nakon 6. meseca uvedene namirnice koje su izvori gvožđa,
  • deca od 1.-5. godine koja piju više od 700 ml kravljeg, kozijeg ili sojinog mleka dnevno,
  • deca koja imaju određene zdravstvene probleme kao što su celijačno oboljenje, dijabetes ili neka druga oboljenja koja zahtevaju restriktivnu ishranu.

Gvozdje u ishrani beba i dece

Koje su posledice nedovoljnog unosa gvožđa?

Nedovoljan unos gvožđa može dovesti do neodgovarajućeg razvoja deteta. Glavni problem kod deficita gvožđa u pedijatrijskoj populaciji je rizik od neadekvatnog razvoja nervnog sistema, neadekvatnog rasta i razvoja, kao i rizik za neadekvatno funkcionisanje imunskog sistema. Naime, većina simptoma i znakova deficita gvožđa će biti vidljiva tek kada dođe do razvoja anemije usled njegovog deficita (suva koža, učestale infekcije, slab apetit, ubrzano, kratko disanje).

Radi na katedri za ishranu i hemiju hrane Univerziteta u Beogradu – Farmaceutski fakultet. Objavila je kao autor ili koautor više stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim časopisima.
Preporučujemo vam...
Prirodno lečenje ureaplazme
Prirodno lečenje ureaplazme je preporučeno pored antibiotika
Zašto je prirodno lečenje ureaplazme preporučeno pored antibiotika? Upotreba antibiotika je neophodna. Ali poželjno je u lečenju vaginalnih bakterijskih infekcija uključiti i prirodne preparate na biljnoj bazi. Prirodno lečenje ureaplazme Koja je uloga eteričnih ulјa aromatičnih bilјaka sa antibakterijskim, antifungalnim, antivirusnim i citotoksičnim svojstvima? Vaša terapija kod prirodnog lečenja ureaplazme…