Značaj igre u razvoju bebe do prvog rođendana

Značaj igre u razvoju bebe do prvog rođendana

Značaj igre u razvoju deteta do prvog rođendana je veliki. Beba dolazi na svet već pripremljena za dalji razvoj u otvorenoj, novoj sredini. Dolazi sa iskustvom na senzornom i motoričkom planu i prvim iskustvima prijatnosti i neprijatnosti  doživljenim u stomaku svoje mame.  Odmah po rođenju spremna je za dalji razvoj kroz fino preplitanje svih funkcionalnih sistema preko igre. Deci bez smetnji u razvoju igra predstavlja put učenja pri čemu stiču iskustva koja spontano kombinuju i primenjuju, istražuju i svoje telo i okolinu.

Značaj igre u razvoju bebe do prvog rođendana

Da li je igra je značajna za celokupni razvoj deteta?

To je aktivnost koja je istovremeno i igra i rad, jer kao takva utiče na sve aspekte razvoja deteta – senzomotorni, kognitivni (opažanje, učenje, pamćenje, mišljenje), emocionalni, socijalni kao i na razvoj govora. Kroz igru dete se uči interakciji, komunikaciji i saradnji sa drugima, uči se da prima ali i da daje i deli sa drugima… Igra može služiti i u dijagnostičke i terapijske svrhe.

Značaj igre u razvoju bebe do prvog rođendana

Razvoj bebe u prvoj godini

U prvoj godini života u najranijoj prelingvalnoj fazi, dok govor još nije razvijen, dete uči kroz igru koja je okrenuta samo njemu, bez ikakvih socijalnih potreba. Tiho je, skoncentrisano i svim svojim čulima usmereno na pokrete i igru, pri čemu ulaže napor. U tim trenucima bi mu reč i dodir roditelja i prisutnih smetali da samo napravi buduće šeme učenja. Ova samostalna egocentrična igra predstavlja pravljenje obrazaca i čvrste osnove za dalje učenje i za razvoj jezika.

Prema autorima teorije funkcionalnog učenja, nesocijalna igra u najranijoj prelingvalnoj fazi i napor i rad u njoj služe kao oruđa za učenje. To predstavlja temelj za dalje učenje i razvoj jezika, u svim kulturama, kod normalnog razvoja beba.

Preko ovih oruđa dete je zadovoljno, uči da se kreće i istražuje okolinu. Postaje samosvesno i organizovano, uz rast samopouzdanja i zadovoljstva.

Razvoj bebe u prvoj godini

Beba upoznaje svet oko sebe i razvija se kroz igru

Kroz igru već u periodu odojčeta, dete se upoznaje sa kvalitetom i karakteristikama stvari i predmeta u svojoj neposrednoj blizini – opipava, razgleda, lupka, stavlja u usta, itd. U procesu igre, a uz pomoć igračaka, dete se upoznaje sa različitim oblicima, bojama i materijalima.

Kod dece sa razvojnim poremećajima nema ovakve igre?

Da, kod dece sa ranim razvojnim poremećajima nema ovakve igre i ovakvog egocentričnog i prijatnog rada, tako da nema nastanka temelja za učenje kroz razvoj potrebnih „oruđa“. Ta deca su uglavnom potpuno nemotivisana, na razne načine odsutna i nezainteresovana… Ova deca se ne igraju, nisu „iznutra“ zainteresovana i motivisana. Nisu uspešna, ne stiču sigurnost i samopouzdanje, nisu srećna.

Izgradnja mentalnih šema kod bebe

Prema funkcionalnom učenju, pod ovim univerzalnim oruđima za učenje podrazumevaju se igre iz rane prelingvalne faze koje predstavljaju izgradnju mentalnih šema za razmišljanje i način rešavanja problema kroz samostalnu igru.

Sledeće igre predstavljaju „oruđe za učenje“ pomoću kojih nastaju te šeme:

  • Stavljanje
  • Uparivanje
  • Udaranje
  • Pridružavanje
  • Sortiranje
  • Nizanje
  • Građenje kockicama

Materijali za igru:

Drvene kocke raznih veličina, žetoni, šareni štapići, štipaljke, žir, kesten, kesice napunjene raznim materijalom, kofice, flašice…

To je igra sa novim funkcijama koje kod deteta sazrevaju. Ponašanje koje se razvija, angažuje se posle višestrukog ponavljanja.

Razvoj bebe u prvoj godini

 

Pred prvi rođendan vaše bebe

Sazrevanjem novih motoričkih funkcija razvijaju se manipulativne igre predmetima. Razvijaju se i različite socijalne igre: sakrivanje i otkrivanje lica, pronalaženje predmeta sakrivenog u šaci odraslog, uzajamna imitacija iz okoline odraslog i deteta oponašanjem radnji dece i odraslih. I dok kod dece sa normalnim razvojem igre nastaju spontano, kod dece sa razvojim poremećajima one ne postoje.

Zbog toga je vrlo važno da roditelji obrate pažnju i rade stimulacije ako procene da u spontanoj igri njihove dece u prvih nekoliko meseci nema ovih oblika igara. Treba se obratiti stručnjacima, psiholozima i defektolozima obučenim za ranu stimulaciju. Rad se obavlja u detetovom ritmu, kontinuirano.

Beba sa urednim razvojem uči kroz „oruđe učenja“ – stalnim ponavljanjem istih obrazaca, osećajem prijatnosti, što se kod dece sa ranim razvojnim poremećajima mora nadoknaditi i ugraditi pravovremenom stimulacijom.

Specijalista neuropsihijatrije, subspecijalista psihijatrije razvojnog doba Onivač Ordinacije, sa više od 30 godina iskustva u radu sa osobama sa autizmom i drugim razvojnim poremećajima. Učestvovala u značajnim projektima na području rada s decom i odraslima s teškoćama u razvoju. Svoj privatni i profesionalni život posvetila je radu s decom i mladima s teškoćama u razvoju i njihovim porodicama.
Preporučujemo vam...
Dete sve razume ali ne govori
Dete sve razume ali ne govori?
Dete sve razume ali ne govori, ne tako retko možemo čuti od roditelja. Može li ova tvrdnja da bude tačna? Dete sve razume ali ne govori – Kada će dete progovoriti prve reči? Prve reči javljaju se između jedanaestog i trinaestog meseca života deteta. Obično su dvosložne, kratke reči koje…
Kreativna mama Lea Lilić
Kreativna mama Lea Lilić autorka knjige Prvi bebin meni
Kreativna mama Lea Lilić je diplomirani menadžer bezbednosti. Majka je trogodišnje ćerke Maše i supruga gospodina Darka. Kreativna mama Lea Lilić Lea je autor knjige koja je nedavno izašla iz štampe – Prvi bebin meni. Ovu knjigu plasirala je u elektronskoj formi i od mladih mama je više nego prihvaćena.…