Psihomotorni razvoj u 1. godini deteta – stimulativne vežbe

Psihomotorni razvoj u 1. godini

Psihomotorni razvoj u 1. godini deteta ide određenim redosledom. Motorni razvoj u prvoj godini života bebe je bazičan za razvoj svih ostalih funkcija. Što je dete mladje veći je  uspeh stimulacije  i korekcije vežbama. Sa rođenjem deteta počinju mnogobrojne nedoumice roditelja, koji iz želje da svom detetu pruže najbolju negu ili iz straha da u nečemu ne pogreše. Počinju sa pitanjima šta, kako, kada, kojim redosledom i na koji način mogu da se bave detetom i da mu stvore adekvatne uslove. One uslove koji će stimulativno delovati na njegov psihomotorni razvoj.

Psihomotorni razvoj u 1. godini

Psihomotorni razvoj u 1. godini – Kada početi sa stimulacijom bebe

Postoje osnovne zakonitosti razvoja psihomotorike kod bebe. Razvoj ide uvek određenim redosledom – od prostijih ka složenijim funkcijama. Dete prolazi kroz određene faze i važno je da se svaka od tih faza realizuje u za to optimalno vreme. Što je dete mlađe, ima veću sposobnost regeneracije i veći uspeh korekcije.

VEŽBE ZA BEBE 1. DEO POGLEDAJTE OVDE

VEŽBE ZA BEBE 2. DEO POGLEDAJTE OVDE

Važna zakonitost je neravnomernost razvoja kod dece

Nijedno dete se ne razvija sve vreme ravnomernim tempom, niti ravnomerno u svim funkcijama. Neke funkcije se razvijaju brže, neke sporije. Značajno je i postojanje velikih individualnih razlika među decom. To se često označava kao princip jedinstvenosti, neponovljivosti svakog deteta. Postoje velike tolerancije u razvoju. Neko dete prohoda sa 10 meseci, a neko sa 16 ili 18 meseci uz normalan razvoj inteligencije. Razvoj govora ponekad znatno zaostane i pored postojanja ostalih preduslova. A tako je i sa drugim funkcijama.  Zato je važno da roditelji svoje dete ne upoređuju sa decom svojih rođaka, prijatelja približnog uzrasta, niti da svoju decu međusobno porede.

Psihomotorni razvoj u 1. godini

Već u najranijem uzrastu dece važna je biološka ritmičnost

Neke bebe  su ritmične, uredno se smenjuju mirovanje i aktivnost, hranjenje i eliminacija. Druge su u svemu tome neuredne i nepredvidive. Deca su različita u svim oblastima mentalnog funkcionisanja, kao i u organizaciji motorike. Jedna su veoma pokretna, druga usporena, jedna spretna, druga motorno nespretna. Od rođenja su deca različita po svom osnovnom raspoloženju. Jedna su namrgođena, druga čila i umiljata. Dalje se razlikuju u energetskom potencijalu. Jedna su neumorna a druga se brzo iscrpljuju, kao i nizu drugih osobina.

Psihomotorni razvoj u 1. godini
Neka deca  su veoma pokretna, druga usporena, jedna spretna, druga motorno nespretna.

Specijalni programi za psihomotorni razvoj bebe

U većini razvojnih savetovališta primenjuje se program za podsticaj i stimulaciju psihomotornog razvoja. Ovaj program čine aktivnosti primerene uzrastu deteta u cilju maksimalnog razvijanja i optimalizacije sposobnosti. To je program vežbi koji se koristi kao način podsticanja u radu sa decom koja nemaju konstatovane probleme. Takođe se primenjuje i kod dece koja se razvijaju pod određenim rizikom, i kao habilitacioni postupak kod dece kod koje se posumnja na mogućnost usporenja ili poremećaja razvoja. Program vežbi za stimulaciju psihofizičkih sposobnosti vodi računa o uskoj povezanosti motorike, saznajnog i govornog razvoja, čula i percepcije, emocija.

Psihomotorni razvoj u 1. godini
Programi plivanja za bebe i programi za malu decu su pravi izbor za vašeg mališana. Bebe se rađaju sa urođenim refleksima za plivanje i ronjenje, ali oni spontano nestaju do petog meseca. Bitno je da je bazen čist.

Motorni razvoj u prvoj godini života deteta je bazičan za razvoj svih ostalih funkcija

Dete se preko pokreta upoznaje sa sopstvenim telom i sa sredinom koja ga okružuje, pa je zbog toga motorni razvoj u prvoj godini života bazičan za razvoj svih ostalih funkcija. Taj period do prve godine života deteta, zove se senzitivan ili kritičan perid za ovu stimulaciju, jer je tada dete najprijemčivije za spoljne uticaje, pa ako se on propusti, teško se može nadoknaditi.

Program se sastoji od stimulativnih i korektivnih vežbi, koje sprovodi defektolog – somatoped, koji vrši obuku roditelja za rad, igru i, uopšte, komunikaciju sa bebom u kućnim uslovima.

Radi u Beogradu u D.Z. Stari Grad od 1997. godine kao master defektolog-somatoped. Pohađala stručne edukacije i ima sertifikate: Opšta i specifična reedukacija psihomotorike-prevencija i tretman poremećaja motorike, govora, emocija i saznajnih funkcija u detinjstvu; Biological treatments for autism and ADHD; Rana dijagnostika i stimulativni rad sa riziko decom u prvoj godini zivota; Neurokineziološki razvoj deteta do godinu dana i brojne druge.
Preporučujemo vam...