Potrebe za Mineralnim Materijama u Periodu Dojenja

Potrebe za Mineralnim Materijama u Periodu Dojenja

Da li su potrebe za mineralnim materijama u periodu dojenja  povećane? Da, zbog povećanih potreba za skoro svim nutrijentima u periodu dok mama doji,  savetuje se povećan unos nutrijenata kroz balansiranu ishranu ili putem suplemenata. Tako ćemo zaštititi odojčad i majke od nutritivnih deficita. Jedinstveni sastav majčinog mleka koji pruža i nutritivn i imunološku komponentu opravdava promociju dojenja kao idealne ishrane za odojčad.

Potrebe za Mineralnim Materijama u Periodu Dojenja

Potrebe za mineralnim materijama u periodu dojenja su povećane

U poređenju sa vitaminima, koncentracije mineralnih materija u majčinom mleko ne koreliraju sa njihovim unosom putem hrane od strane majki, izuzev za gvožđe, jod i selen. Jod, gvožđe, bakar, magnezijum i cink imaju visoku bioraspoloživost u majčinom mleku.

Gvožđe u periodu dojenja

Suplementacija gvožđem se često preporučuje kako bi se nadoknadio gubitak usled gubitka krvi u toku porođaja. Međutim, većina majki koje usključivo doje svoju decu  uglavnom imaju amonereju u toku najmanje 6 meseci i na taj način ne dolazi do daljeg gubitka gvožđa preko menstruacije. Može se reći da dojenje ima protektivni efekat na razvoj deficita gvožđa kod majki.

Gvožđe se u namirnicama nalazi u dva oblika: hem obliku koji se nalazi u namirnicama životinjskog porekla i ne-hem obliku koji se nalazi u namirnicama biljnog porekla. Raspoloživost hem gvožđa, odnosno gvožđa iz namirnice životinjskog porekla, je 5 puta veća nego iz namirnica biljnog porekla.

Namirnice koje su bogat izvor visokoraspoloživog gvožđa su:

Svinjska džigerica (7-17 mg Fe/ 100 g), govedina (3,5 mg Fe / 100g), jagnjetina (2,7 mg Fe / 100 g), riba (0,4-4,1 mg FE / 100g) i piletina (0,8 mg Fe/ 100g).

Namirnice koje su bogat izvor gvožđa manje iskoristivosti (ne-hem gvožđe) su: zeleno lisnato povrće (0,7-2,2 mg Fe/ 100 g), koštunjavo voće (orasi, lešnici) (0,9-6,2 mg Fe / 100 g) i kakao (2 mg Fe /100 g). Biljka kopriva, mahunarke (pasulj, grašak, sočivo…), integralne žitarice, povrće tamnih listova, sušeno voće, semenke, orašasti plodovi…

Kalcijum u periodu dojenja

Kako bi dostigli dnevne potrebe za kalcijumom , Američka Akademija za Pedijatriju preporučuje svim ženama u periodu laktacije da konzumiraju  u toku dana 5 obroka namirnica koja su bogata  kalcijumom, kao što su niskomasni jogurt ili sirevi, ili drugi hranu bogatu u kalcijum kao što su sardine, losos, brokoli, tahini (pasta od susama).  Na ovaj način se može obezbediti 1000-1500 mg kalcijuma koje su preporučene dozeza žene u periodu laktacije.

Potrebe za mineralnim materijama u periodu dojenja (1)

Cink je veoma važan!

Cink je esencijalni mikroelement koji ulazi u sastav preko 70 različitih enzimskih sistema u organizmu. Neophodan je za rast, deobu i sazrevanje ćelija. Značajnu ulogu ima u formiranju kostiju kao i za aktivaciju – vitamina A u procesu vida. Postoje podaci koji ukazuju da cink ima imunomodulatornu ulogu, da deluje zaštitno na makulu, da deluje antiviralno i antioksidantno u okviru enzima superoksid-dismutaza.

Iako koncentracija cinka u majčinom mleku nije visoka, sasvim je dovoljna da zadovolji potrebe odojčadi zbog visoke bioraspoloživosti cinka iz mleka. U literaturi se mogu naći preporuke za dodatnim unosom cinka putem suplemenata u toku perioda dojenja.

Najbolji izvori cinka su namirnice životinjskog porekla:  džigerica, konjsko meso, žumance, riba…

Selen u periodu dojenja

Selen je mineral uključen u imunski sistem, metabolizam holesterola i funkciju tiroidne žlezde. Koncentracija selena u majčinom mleku je tri puta veće nego u mlečnoj formuli.

Selena  ima u: pšeničnim klicama, pivskom kvascu i džigerici, žumancetu,  ribi (tunjevina,bakalar…), puteru,  morskim plodovima, belom luku, integralnim proizvodima od celog zrna,ovsenoj kaši , indijskom orahu, suncokretovom semenu…

Jod i dojenje

Potrebe za jodom u periodu laktacije se skoro udvostručuju, a  sadržaj joda u humanom mleku je varijabilan i zavisi od unosa joda od strane majke putem hrane. Važno je da nivo joda u majčinom mleku bude odgovarajući kako bi obezbedio neometanu sintezu tiroidnih hormona kod odojčadi. Kako bi se postigla minimalna koncentracija joda u majčinom mleku od 100 mikrograma/l, majka mora postići unos joda od 250 mikrograma dnevno. Američka Asocijacija za Tireoidu preporučuje svim ženama u periodu lakatacije unos od 200 mikrograma joda u obliku kalijum-jodida.

Izvori u hrani:  jodirana so, morski plodovi, alge, sveži sir naročito kozji, orah…

Radi na katedri za ishranu i hemiju hrane Univerziteta u Beogradu – Farmaceutski fakultet. Objavila je kao autor ili koautor više stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim časopisima.
Preporučujemo vam...
Prijateljstva
Prijateljstva koja ne sklapamo kao odrasli ljudi
Prijateljstva, da, ali odraslim ljudima nedostaju prijatelji. Odrasli ljudi imaju poznanike. Ali kao da ne znamo šta treba da se uradi pa da nam od tih poznanika neko postane prijatelj. Šta je sa nekada jakim prijateljstvima? Prijateljstva u mlađem periodu Većina odraslih ljudi pati za pravim prijateljstvom, ali o tome…
dečije igračke
Zašto su dečije igračke važne za decu i kako odabrati najbolje?
Deca su po prirodi znatiželjna i radoznala, a igra je jedan od načina na koji istražuju svet oko sebe. Igračke su stoga neizostavni deo dečijeg sveta i omogućuju deci da razvijaju motoričke, kognitivne i socijalne veštine kroz igru. Međutim, s tako velikim izborom igračaka koje su dostupne na tržištu, odabrati…