Ishrana i suplementacija u periodu dojenja – 9 preporuka

Ishrana i suplementacija u periodu dojenja

Ishrana i suplementacija u periodu dojenja su od velikog značaja za mamu i bebu. Period laktacije povećava nutritivne potrebe majki  u još većoj meri u odnosu na period trudnoće.

U toku prvih 4-6 meseci, odojčad udvostručuje svoju masu na rođenju, pri čemu  je dostupan deo energije kao i nutrijenata deponovanih u toku trudnoće da podrže produkciju mleka.

Možda je najbolje Najnovija saznanja o suplementaciji mama koje doje

Ishrana i suplementacija u periodu dojenja je najzahtevnija

U toku laktacije, mlečne žlezde imaju metaboličku autonomiju koja garantuje adekvatan sastav mleka. Izuzev u slučajevima kada postoji težak oblik pothranjenosti,  sve majke mogu produkovati mleko u odgovarajućoj količini i odgovarajućeg kvaliteta za odojčad.

Određene varijacije u ishrani majke mogu dovesti do promena u profilu masnih kiselina i nivoa određenih nuritrijenata u mleku, ali nisu povezani sa promenom u  količini i kvalitetu mleka. Organizam majke uvek daje prioritet potrebama bebe, i samim tim će većina nutrijenata (gvožđe, cink, folati, kalcijum, bakar) nastaviti da se ekskretuju u mleko u adekvatnim i konstatnim količinama, na račun zaliha majke.

Energija, proteini i nutrijenti u majčinom mleku potiču od hrane koje majke unose ali i od njenih rezervi. Žene koje se ne hrane adekvatno mogu biti u riziku od deficita u nekim vitaminima i mineralima. Ovi deficiti mogu biti prevenirani ako majka napravi odgovarajuće izmene u  ishrani ili počne da koristi odgovarajuće dijetetske suplemente.

Možda je najbolje Najnovija saznanja o suplementaciji mama koje doje

Šta određuje nutritivne potrebe majke koja doji?

Svakako su godine starosti, telesna masa na porođaju, bazalni metabolizam i nivo aktivnosti  faktori koji određuje energetske i nutritivne potrebe majke  koje se moraju dostići kako bi se postigao odgovarajući nutritivni status i  adekvatna proizvodnja mleka. Dužina i intezitet dojenja takođe u značajnoj meri utiču na nutritivne potrebe majki ali se retko uzimaju u obzir.

Nutritivne zalihe žena koje doje mogu biti manje ili više ispražnjene u toku trudnoće i kao posledica gubitka krvi na porođaju.  Ono što je svako važno napomenuti je da način ishrane  majke, kao i njen nutritivni status mogu uticati na sastav mleka, a samim tim i na unos nutrijenata kod odojčadi.

Tako koncentracija hidrosolubilnih vitamina (vitamini B kompleksa i vitamina C) u majčinom mleku zavisi pre svega od majčinog unosa hranom, dok koncentracije liposolubilnih vitamina (vitamini A, D, E i K) u mleku  zavise uglavnom od majčinih rezervi, mada njihov sadržaj može biti povećan i unosom preko hrane.

U potpunosti u periodu dojenja potrebe  se povećavaju za kalcijumom, vitaminima B1 i B12, 48% dnevnih potreba za proteinima,19% za vitaminomB1, 40% za vitaminom B3, 24% za vitamonom B6, 78% za fosforom i oko 21% za cinkom.

Adekvatan unos energije i balansirana ishrana koja uključuje unos voća, povrća i namirnica animalnog porekla sprečiće razvoj deficita u toku perioda laktacije, ali je nekad  postizanje nutritivnih potreba za nekim nutrijentima (gvožđe, folna kiselina, jod, vitamin A…) samo putem hrane veoma teško pa se u tim slučajevima preporučuje korišćenje dijetetskih suplemenata ili uzimanje fortifikovanih namirnica sa ovim nutrijentima.

Ishrana i suplementacija u periodu dojenja

Preporuke za majke koje doje

  1. Unositi dovoljne količine tečnosti kako bi se sprečio osećaj žeđi.
  2. Preporučuje se da se hrana uzima u vidu najmanje 5 obroka dnevno.
  3. Ishrana mora biti raznovrsna i uključivati namirnice iz svih grupa namirnica: žitarice, povrće, voće, mleko i mlečni proizvodi, meso (leguminoze ili jezgrasto voće).
  4. Izbegavati ili smanjiti unos pića sa kofeinom (kafa, crni čaj, napici tipa kole, energetska pića).
  5. Izbegavati konzumiranje alkohola i duvana.
  6. Tokom perioda dojenja izbegavati restriktivne dijete sa kalorijskim unosom manjim od 1800 kcal.
  7. Izbegavati suplementa na bazi biljaka i njihovih ekstrakata, kao i biljne lekove.
  8. Striktim vegetarijancima se preporučuje uzimanje suplemenata sa folnom kiselinom i vitaminom B12.
  9. Majkama koje konzumiraju duvan se preporučuje uzimanje dodatnih količina vitamina C.

Kada se unose suplementi u toku dana, u kojim dozama i da li se unose svi potrebni suplementi odjednom ili odvojeno? Dajemo vam preporuke dnevnog unosa najčešće korišćenih vitamina i minerala i raspored korišćenja u toku dana. POGLEDAJTE OVDE

Radi na katedri za ishranu i hemiju hrane Univerziteta u Beogradu – Farmaceutski fakultet. Objavila je kao autor ili koautor više stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim časopisima.
Preporučujemo vam...
Prirodno lečenje ureaplazme
Prirodno lečenje ureaplazme je preporučeno pored antibiotika
Zašto je prirodno lečenje ureaplazme preporučeno pored antibiotika? Upotreba antibiotika je neophodna. Ali poželjno je u lečenju vaginalnih bakterijskih infekcija uključiti i prirodne preparate na biljnoj bazi. Prirodno lečenje ureaplazme Koja je uloga eteričnih ulјa aromatičnih bilјaka sa antibakterijskim, antifungalnim, antivirusnim i citotoksičnim svojstvima? Vaša terapija kod prirodnog lečenja ureaplazme…