Novo o primeni probiotika u trudnoći, najnovija saznanja o značaju primene probiotika u očuvanju zdravlja trudnice i potomstva kao i u prevenciji nekih od mogućih komplikacija u trudnoći?
Novo o primeni probiotika u trudnoći – Ne samo uz primenu antibiotika već i kao prevencija
Tokom trudnoće su ustanovljene promene u sastavu GI i vaginalne mikrobiote, koje mogu imati uticaj na metabolički profil majke, kao i na metabolički i imunološki status potomstva. Otkriveno je da se mikrobna populacija značajno menja kako trudnoća napreduje, i to pre svega u smeru smanjenja raznovrsnosti zastupljenih bakterijskih vrsta. Takođe, ustanovljeno je i da GI mikrobiota žene koja se nalazi u trećem tromesečja normalne trudnoće pokazuje sličnu metaboličku aktivnost kao i mikrobiota kod osoba koja ima prekomernu težinu.
Zaključak autora sprovedene studije je i da pored toga što se takav profil mikrobiote viđa kod osoba sa metaboličkim oboljenjima, da ove promene u mogu biti korisne u kontekstu normalne trudnoće, ali da su i neophodna dodatna ispitivanja. Međutim, najnovije istraživanja ukazuju na značajnu ulogu GI mikrobiote u razvoju dijabetesa u trudnoći (gestacijski dijabetes), odnosno da poremećaj sastava Gi mikrobiote može biti odgovorna za poremećaja regulacije glukoze u trudnoći. Zbog svega navedenog predloženo je da manipulacija GI mikrobiote primenom probiotika može preventivno delovati na razvoj nekih od komplikacija u trudnoći.
Šta su probiotici?
Vrste koje pripadaju nabrojanim rodovima bakterija se mogu naći u namirnicama dobijenim postupkom fermentacije (probiotske bakterije, pre svega BMK, se koriste hiljadama godina u proizvodnji fermentisanih proizvoda u kojima vrše fermentaciju šećera do mlečne kiseline, po čemu su i dobile naziv, a prvi put su i izolovane iz mleka), ali su i sastavni deo mikrobiote na mukoznim membrana gastrointestinalnog trakta, usta, kože i urogenitalnog trakta ljudi i životinja. Bakterije sa probiotskom aktivnošću su uglavnom, ali ne i obavezno, sastavni deo intestinalne mikrobiote, a najčešće korišćeni sojevi pripadaju vrstama iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium.
Stimulacija imunog sistema i prevencija probioticima
Rezultati sprovedenih studija ukazuju da suplementacija probioticima može imati povoljne efekte na više aspekta u trudnoći, uključujući vraćanje balansu kod poremećaja sastava u GI mikrobioti, stimulacija imunskog sistem, tretman urogenitalnih infekcija. Najveći broj ovih studija je pratio efekte probiotika na prevenciju i tretman gestacijskog dijabetesa, sprečavanje porasta u telesnoj masi, prevenciji prevremenog porođaja i pojave preenklampsije.
Studija objavljena 2015. godine u kojoj su trudnice sa gestacijskim dijabetesom suplementirane kombinacijom 4 probiotska soja (Lactobacillus acidophilus LA-5, Bifidobacterium BB-12, Streptococcus thermophilus STY-31 Lact obacillus delbrueckii bulgaricus LBY-27) u dozi većoj od 4×109 CFU u toku 8 nedelja je pokazala pozitivno dejstvo na metabolizam glukoze i telesnu masu. Naime, u grupi trudnica sa gestacijskim dijabetesom koje su suplementirane ovom kombinacijom probiotika je zapažen manji porast u telesnoj masi, kao i niže vrednosti serumskih nivoa glukoze natašte u odnosu na grupu koja je uzimala placebo.
Studije o probioticima – Novo o primeni
U literaturi se mogu naći i studije koje su pratile efekte suplementacije probioticima u trudnoći na zdravlje i razvoj novorođenčadi , uključujući i postnatalni efekat na razvoj alergijskih oboljenja kod odojčadi.
Tako su 2017. godine objavljeni rezultati studije u kojoj je dugoročno praćen efekat suplementacijeprobioticima kod trudnica (u periodu od 1997-2012) na razvoj alergija kod dece. Zaključak ove studije je bio da je u dugoročnom praćenju primena probiotika u trudnoći bezbedna, kao i da primena soja L. rhamnosus GG, pojedinačno ili u kombinaciji sa drugim probiotskim sojevima može dovesti do smanjenja rizika za razvoj alergijskih oboljenja (nutritivne alergije, atopijski dermatitis, alergijski rinitis ili astma).
Šta je učinjeno protiv rezistencije na antibiotike?
Upravo iz zdravstvenih razloga, svetska naučna zajednica se uključila u borbu protiv rezistencije na antibiotike. Nudeći, između ostalog, koncept funkcionalne hrane, kao i probiotički i prebiotički koncept s ciljnim mestom delovanja – na crevnu mikrofloru.