Pregledi u prvom trimestru trudnoće

Pregledi u prvom trimestru trudnoće veoma su važni, jer je ovo i najosetljiviji period trudnoće. Idite redovno na preglede kod ginekologa i čuvajte svoje zdravlje.

pregledi u prvom trimestru

Preporučeni pregledi koji su obavezni u ovom periodu trudnoće:

  • krvna grupa i Rh faktor (ako je Rh faktor negativan, a kod supruga pozitivan, potrebno je i jednom uraditi Rh antitela),
  • laboratorijske analize: kompletna krvna slika, šećer, ukupni proteini, serumsko gvožđe i celokupni urin (ako je potrebno i urinokultura),
  • UZ-ni pregled: da se konstatuje trudnoća, odredi starost, i utvrdi termin porođaja. Najsigurnije se termin utvrđjuje na osnovu UZ-nog pregleda u prvom tromesečju,
  • ginekološki pregled,
  • merenje krvnog pritiska i telesne mase na početku trudnoće, i jednom mesečno ako je nalaz uredan ili po preporuci ginekologa,
  • double test kao skrining prvog trimestra u trudnoći, a radi se od 11. do 14. nedelje trudnoće, obuhvata merenje nuhalnog nabora na vratu ploda putem UZ-ka, i određivanjem fetalnih markera iz krvi: PAPP-A i beta HCG. Pouzdanost ovog skrininga je oko 70-80% i veoma je bitno da se zna da ako test ne ukazuje na rizik od Daunovog sindroma ne treba dalje ispitivanje, ali ako test pokazuje da postoji rizik, treba raditi dodatnu dijagnostiku jer postoji mogućnost i da je nalaz dobar. Spada u neinvazivnu perinatalnu dijagnostiku i nije rizičan.

pregledi u prvom trimestru

 

Preporučeni pregledi trudnica (kod trudnica koje imaju opterećenu anamnezu (mogu da budu i obavezni pokazatelji) u ovom periodu su :

  • skrining na štitastu žlezdu: TSH hormon, po potrebi i drugi hormoni štitaste žlezde,
  • skrining na šećernu bolest (diabetes mellitus), OGTT prema proceni ginekologa koji vodi trudnoću se odredjuje s koliko grama glukoze,
  • CVS-horiocenteza, biopsija horionskih čupica (uzima se uzorak horioskog tkiva radi otkrivanja hromozomskih anomalija, kada za to postoji opterećenje u porodici ili kod trudnica starijih od 35 godina, a ne žele da čekaju period za amniocentezu. Radi se od 9. do 14. nedelje trudnoće (spada u invazivne dijagnostičke testove koji imaju odredjen rizik po majku i plod),
  • cervikalni i vaginalni bakteriološki bris kao skrining na infekciju,
  • Neinvazivni perinatalni test za otkrivanje hromozomskih anomalija ploda zasnovan je na činjenici da se slobodna fetalna DNK nalazi u krvi majke.

Nivo šećera u krvi OGTT test treba da uradi svaka trudnica?

Da, jednu od analiza, koju svaka buduća mama treba tokom trudnoće da uradi  je  OGTT test, odnosno analiza kojom se utvrdjuje  gestacijski dijabetes ili šećerna bolest u trudnoći.

pregledi u prvom trimestru

Prenatalni genetski skrining testovi

Prenatalni genetski skrining testovi – prenatalno genetsko testiranje daje budućim roditelјima informacije o tome da li njihov fetus ima određene genetske poremećaje.

Krvna slika u trudnoći

Krvna slika u trudnoći se prati tokom cele trudnoće. Nalazi krvne slike važan su pokazatelj toka trudnoće. Kako se mnogo toga tokom „drugog stanja“ menja, menjaju se i referentne vrednosti krvne slike. Redovne kontrole krvi su važne jer će na osnovu njih lekar moći da uoči promene i da na njih utiče suplementacijom ili, ukoliko je potrebno, terapijom. Analiza krvi se radi više puta u toku trudnoće, uključujući i prvu posetu ginekološkoj ordinaciji.

Anemija u trudnoći

Anemija u trudnoći se često javlja. Najoptimalnije bi bilo kada bi žena pre planiranja trudnoće uradila laboratorijske analize, sa njima se javila svom ginekologu i rekla da planira trudnoću.

Najčešće se promene u laboratorijskim nalazima vidjaju u smislu smanjenja nivoa hemoglobina, hematokrita, eritrocita i serumskog gvožđa. Kada su vrednosti ovih parametara ispod donje granice normalnih ( što se lako može uporediti i nije u svim laboratorijama ista), trudnica ima  anemiju-to je najčešća bolest u trudnoći i najlakše se leči.

Hemoglobin prenosi kiseonik do tkiva. Kod anemije organizam se trudi da tkivima  koja imaju povećane potrebe za kiseonikom dopremi dovoljne količine, zato tkivima koja su manje važna dolazi manje kiseonika i kao posledica se javljaju: glavobolja, grćevi u mišićima u toku noći, vrtoglavica, zujanje u ušima, poremećaji varenja koji mogu biti u vidu muke, povraćanja, proliva i sl.

 

Specijalista ginekologije i akušerstva. Radi UZ-nu dijagnostiku u ginekologiji i akušerstvu, UZ-ni pregled dojki, završila je kurs iz citologije i citodijagnostike.
Preporučujemo vam...