Planiranje odmora kada dete ima astmu

Planiranje odmora kada dete ima astmu zahteva znanje roditelja. Roditelji o mnogo faktora treba da vode računa, pri izboru mesta za odmor ako dete ima astmu, i to u svim godišnjim dobima.

Planiranje odmora kada dete ima astmu

Različite vremenske prilike i njihova brza smena, kao i promena klimatskih prilika često  utiču  na zdravlje dece sa astmom, kao  okidači pogoršanja. Niske, visoke temperature,  iznenadne grmljavine i oluje, nagle i velike  promene u  temperature i vlažnosti vazduha, mogu  biti  okidači  pogoršanja kod astme.

Planiranje odmora kada dete ima astmu 

Da li hladno i suvo vreme pogoduje deci sa astmom?

Kod dece sa astmom može biti  jak okidač. Prodiranje hladnog vazduha u disajne puteve dovodi  do  spazma/stezanaj  disajnih puteva  dovodeći  do  simptoma kao što  su  nadrazajni  kašalj, “sviranje i  pištanje” u grudima, otežano  disanje. Isto  se odnosi i na hladan i vlažan  vazduh. Ako  se putuje u  ovakve klimatske uslove,  kao i na više nadmorske visine  (koje  se uglavnom dobro podnose),  vodite računa da je astma dobro  kontrolisana  pred put. Ako  putujete negde kada je hladno  a vlažno  vreme, morate znati  da je tada i  visoka koncentracija spora buđi sto  je značajno  za  osobe  kod kod kojih je to  okidač pogoršanja.

Nekada i samo  izlazak iz tople kuće na hladan planinski vazduh, za neku  decu  sa astmom, moze biti  izvor pogoršanja. Zimski  sportovi kao  hokej, skijanje, klizanje, snowboarding, i drugi, gotovo  uvek mogu  biti  okidači  pogoršanja astme naročito kod dece koja imaju  naporom indukovanu  astmu. Aktivnosti  iz ove grupe  su  dugotrajne i  naporne,  i  trebalo  bi ih izbegavati. Ipak, odgovarajuća priprema, pravilno zagrevanje pred napor, adekvatna oprema i garderoba, su  dovoljni  za blage dnevne  aktivnosti, sankanje, spust, sa prekidima i odmorima.

Šta još ne pogoduje deci sa astmom?

Vreme pred oluje i grmljavinu, kao i velike letnje oluje, mogu  biti   okidač pogoršanja kod neke dece sa astmom. Smatra se da  je vazduh pred oluju visoke  vlažnosti  pun polena kao i spora buđi,  koje onda jak vetar i kišne kapi,  razbijaju u sitne čestice,  koje lakše dospevaju u  sitne disajne puteve i uzrokuju  tegobe astme.

Jako  toplo  vreme, visoke temperature, mogući  su  okidači  pogoršanja kod dece sa astmom. Udisanje  kod vrelog vazduha kod osetljive dece dovodi do  sužavanja disajnih puteva i  razvoja simptoma astme, kašalj, otežano disanje. Takođe vreli vazduh povećava koncentraciju  zagađivača vazduha i spora buđi,  što je takođe okidač  simptoma kod osetljive dece. Vreli vazduh uz  visoku vlažnost pogoduje buđima i kućnim grinjama pa se njihova koncentracija povećava,

Planiranje odmora kada dete ima astmu 

O čemu posebno voditi računa ako dete ima astmu?

  • Kada se putuje u druge klimatrske zone voditi  računa o  lokalnoj sezoni. Treba imati  na umu da lokalni  poleni  mogu  biti  okidači  pogoršanja kod osetljive dece .
  • Izbegavati boravak napolju u vreme maksimalnih temperature.
  • Unositi dovoljno  tečnosti i  redovno  koristiti terapiju.
  • Planirati svoje aktivnosti u delovima dana kada su  temperature niže, kada je kvalitet vazduha nešto  bolji  a nivo  polena niži.
  • Na lokacijama sa visokom koncentracijom polena, u zatvorenim prostorijama koristite klimatizaciju, kao i u kolima, obavezno  tuširanje i pranje kose i promena garderobe za osetljivu  decu,  ako  je u  vazduhu i visoka koncentracija polena .

Koje aktivnosti mogu pogodovati detetu sa astmom u letnjem periodu?

Lagane šetnje, lagane vožnje bickla i plivanje su aktivnosti  koje ce najmanje verovatno  dovesti  do  pogoršanja astme !

Istraživanja pokazuju da će 40% adolescenata sa astmom imati  pogoršanje astme u  vrelim danima a kada je  zagađenost vazduha na visokom  nivou, što  se moze očekicvati  ako  leti  posućuju  atraktivne  gradske lokacije širom sveta.

Gradska letnja “izmaglica” smog, prisutna u gradovima sa puno  automobila i izduvnih gasova, kada je leto i bez  vetra, a najzastupljeniji  zagađivač je  gas ozon.

Planiranje odmora kada dete ima astmu 

Dobar i loš ozon! 

Ozon u  stratosferi   je “dobar” prirodni  ozon i čini  zaštitni  omotač. Ozon blizu  tla je “loš” ozon, nastao  hemijskim reakcijama između zagađivača vazduha i glavni je  element smoga. U gradskim sredinama za vreme  vrelih letnjih dana dostize najviše vrednosti, mada i u zimskim periodima bez vetra, takođe dostiže visoke koncentracije. Poznato  je da su koncentracije ozona u direktnoj relaciji  sa pogoršanjima astme zbog svog iritirajućeg dejstva na disajne puteve. Uz  druge  zagađivače  čestice prašine, dima, iritanse i polene u vrelim danima  svi  zajedno  sa ozonom doprinose češćim astma pogoršanjima.

Puno je okidača i puno različitih kombinacija faktora za nastanak pogoršanja astme.

Pedijatar, pulmolog Radi u KBC Dr Dragiša Mišović, učesnik brojnih stručnih skupova. Doprinos je dala u prevenciji i lečenju alergijskih pulmoloških problema dece.
Preporučujemo vam...