Jod je posebno potreban trudnicama

Jod je potreban svima ali trudnice posebno treba da vode računa o potrebnom unosu joda.

Sadržaj

Jod je potreban svima ali jod je posebno potreban  trudnicama.  Postoje li preporuke za suplementaciju?

Jod esencijalni mikronutrijent koji se u ljudskom organizmu skoro u potpunosti nalazi u štitastoj žlezdi. Jod je neophodan za sintezu hormona štitaste žlezde koji su uključeni u metaboličke procese skoro svih ćelija u organizmu. A samim tim su neophodni za rast i razvoj svih organa, posebno mozga.

Zašto je jod posebno važan za trudnice?

Na nedostatak joda u ishrani posebno je osetljiv fetus, kao i deca tokom prvih godina života jer je to period intezivnog rasta i razvoja mozga. Tako nedostatak   joda u trudnoći može imati za posledicu poremećaje u razvoju deteta, dovodeći do   hipotireoidizma novorođenčadi. Ali i do nižeg koeficijenta inteligencije, otežanog učenja, gluvoće, otežanog vida. Teži oblik deficita joda može dovesti i do mentalne  retardacije deteta.

Jod je potreban svima ali trudnice posebno treba da vode računa o potrebnom unosu joda.
So treba znati pravilno skladištiti i koristtiti

Šta može uzrokovati nedostatak joda?

Svetska zdravstvena organizacija je procenila da 20 miliona ljudi širom sveta ima poremećaje mentalnih funkcija (pamćenje, učenje) kao posledicu nedostatka joda u trudnoći, a koja je inače mogla biti sprečena suplementacijom joda tokom trudnoće. Nedostatak joda u ishrani u Srbiji je prepoznat još polovinom prošlog veka. Tada je uvedeno i obavezno jodiranje soli namenjene ishrani i ljudi i životinja. Upravo je jodirana so (kuhinjska i morska) najznačajniji izvor joda u ishrani. I istovremeno predstavlja univerzalnu strategiju za kontrolu poremećaja nastalih deficitom joda.

Pored jodirane soli, izvori joda u hrani mogu biti riba i morski plodovi, alge ali i mlečni poizvodi.

Ko je u riziku od nedovoljnog unosa joda?

Žene koje su u riziku od neadekvatnog unosa joda su žene koje su na veganskom režimu ishrane. Odnosno, koje ne konzumiraju namirnice životinjskog porekla.  Takođe i žene koje u ishrani koriste druge vrste soli za koje ne postoji obaveza jodiranja (obavezno proverite na deklaraciji!).

So treba posebno čuvati i znati koristiti?

Važno je napomenuti i da su soli joda (naročito jodidi koji se najčešće i koriste za jodiranje) nestabilni na prisustvo vlage i visoke temperature. To znači da bi se održao sadržaj joda koji je dodat u so, potrebna je adekvatno čuvanje soli u domaćinstvu i njeno adekvatno korišćenje. Potrebno je da se so nakon otvaranja ambalaže čuva u suvim i hermetičkim zatvorenim posudama. Prilikom termičke obrade (kuvanje, prženje ili pečenje) namirnica so treba dodati nakon završeneog postupka, a ne tokom procesa pripreme. Istraživanje koje je 2017. godine sproveo Institut za javno zdravlje Crne Gore utvrdilo je neadekvatan status joda u populaciji trudnica.  Ali i da so u njhovom domaćinstvu nije imala adekvatnu količinu joda usled neadekvatnog čuvanja.

Postoje li preporuke za suplementaciju joda u trudnoći?

U Americi, Kanadi i Australiji postoje preporuke za suplementacijom 150 μg joda dnevno kod svih žena koje planiraju trudnoću ili su trudne.  Tako bi se postigao preporučeni dnevni unos od 250 μg joda/dnevno. Ova količina joda se može naći u dodacima ishrani namenjenih trudnicama koje se uvoze iz drugih država.  Što se tiče preporuka za suplementaciju jodom, u Srbiji ne postoje  preporuke  za  suplementaciju  joda  u  trudnoći s obzirom da se u našoj  zemlji  kuhinjska  so  jodira.

Jod je potreban svima ali trudnice posebno treba da vode računa o potrebnom unosu joda.
Suplementi sa jodom su dobrodošli u periodu trudnoće, pored dobro balansirane ishrane.

Ne preterivati sa unosom soli!

Na kraju, važno je napomenuti da jodirana so jeste najznačajniji izvor joda.  Ali je potrebno voditi računa o unosu soli. Preterani unos soli nosi povećan nosi rizik za razvoj hipertenzije i kasnije nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Takođe, izvor soli u ishrani nije samo so koja se koristi u domaćinstvu za pripremu namirnica i dosoljavanje. So nalazi u svim prerađenim namirnicama (suhomesnati, snek, konditorski, pekarski proizvodi). Svetska zdravstvena organizacija preporučuje da dnevni unos soli. On treba da bude maksimalno 5 g, što odgovara količini od 2,3 grama natrijuma.

avatar
Radi na katedri za ishranu i hemiju hrane Univerziteta u Beogradu – Farmaceutski fakultet. Autor ili koautor više stručnih i naučnih radova u domaćim i stranim časopisima.

Podeli ovaj članak sa prijateljima

Facebook
Twitter
LinkedIn
Telegram
WhatsApp
Skype
Email
Oktal - Multimam Jan24 Side
Gasimenti
Esensa DevitinD3k1
Esensa Propomint
Femibion 2
Femibion
Femibion 1 i 2
Femibion 1 i 2
Femibion
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Dynamic.rs
Najnoviji članci

Šta prethodi govoru deteta – 2 ključne sposobnosti

Gasimetin kapi – Za grčeve i gasove kod beba i dece

Strahovi trudnica kojih se treba osloboditi (1. deo)

3 pitanja trudnica pre porođaja i odgovori ginekologa akušera

Preporučujemo vam...

Multivitamini za decu su svakako dobri, ali saznaćete i zašto su nedovoljni. Šta je još potrebno za jačanje imuniteta dece. Ovo je Vaš vodič za jačanje imuniteta za decu i...

 Vitamin D u zimskom periodu je najpotrebniji. Potreban je uvek i svima, bebama, deci, trudnicama, dojiljama mamama i tatama… U zimskoj sezoni postoji veći rizik od nedostatka vitamina D. A...

Često kupujemo preparat za imunitet deteta, u želji da ga osnažimo. Kako razlikovati preparate i koje kriterijume imati kada kupujemo preparat za imunitet? Kada kupujemo preparat za imunitet deteta? Kupujemo...

Zbog intezivnog rasta i razvoja male dece postoji povećana potreba za gvožđem. Kada se primenjuje suplementacija gvožđem kod male dece? U periodu od 6-24 meseca odojčad i mala deca postaju...